Ministar obrane Damir Krstičević baš nema sreće s avionima. Zbog nacionalnog štrajka u Belgiji, zbog kojega jučer gotovo nijedan civilni avion na komercijalnom letu nije sletio ni uzletio ni u jednoj belgijskoj zračnoj luci, Krstičević je morao propustiti dvodnevni sastanak ministara obrane u sjedištu NATO-a u Bruxellesu.
Debitirao Shanahan
Prvi je to sastanak nakon odlaska Jamesa Mattisa s mjesta američkog ministra obrane i prvi nakon što se i službeno, zbog nedobivanja dozvole s američke strane, Izrael povukao iz posla nabave borbenih zrakoplova F-16 Barak za Hrvatsko ratno zrakoplovstvo.
Krstičević danas mora biti u Hrvatskom saboru zbog interpelacije koju je SDP pokrenuo povodom neuspješne nabave izraelskih borbenih aviona, a premda je možda i mogao biti u Bruxellesu prvog dana ministarskog sastanka u NATO-u, pa možda i upoznati novog vršitelja dužnosti američog ministra obrane Pata Shanahana, Krstičević očito nije želio riskirati da zbog očekivanog kaosa u zračnom prometu prema i iz smjera Belgije zakasni na “svoju” interpelaciju u Saboru.
Umjesto njega, Hrvatsku je na sastanku ministara obrane NATO-a predstavljao pomoćnik ministra Petar Mihatov.
Ministri najmoćnijeg vojnog saveza u povijesti morali su se snalaziti kako znaju i umiju da bi se dokopali Bruxellesa. Neki su slijetali u zračne luke u Nizozemskoj, sjeveru Francuske ili u njemački Köln, pa automobilima do Bruxellesa. Neki su doletjeli do Bruxellesa dan ranije, u utorak, prije no što je započeo štrajk. A neki su iskoristili mogućnost koju je u posljednji tren potvrdila belgijska vlada: vojni aerodrom u Bruxellesu bio je otvoren za slijetanja i polijetanja stranih vojnih i državnih zrakoplova.
“Veliki uspjeh štrajka”
Oko 60 tisuća putnika, koliko ih dnevno prođe kroz zračnu luku Zaventem u Bruxellesu, moralo je ili otkazati ili mijenjati svoje letove zbog štrajka koji je započeo u utorak u 22 sata i bio predviđen da traje 24 sata.
Belgijska kontrola zračne plovidbe zatvorila je zračni prostor nad Belgijom jer nije mogla jamčiti hoće li se i koliko zaposlenika pojaviti na poslu na dan kad su sindikati organizirali masovni štrajk zaposlenika u zračnom, ali i u željezničkom, gradskom prometu (metro, tramvaji i autobusi u Bruxellesu vozili su jučer vrlo prorijeđeno), kao i u lukama u Antwerpenu i drugdje.
Sindikati štrajkaju tražeći veće plaće, bolje mirovine i povoljnije uvjete rada. Belgijski premijer Charles Michel kaže da je, zahvaljujući politici njegove vlade, u protekle četiri godine otvoreno 219 tisuća novih radnih mjesta, te da plaće u 2019. i 2020. mogu rasti 0,8 posto, što u kombinaciji s indeksacijom plaća prema inflaciji može realno biti povećanje do 4,6 posto. No, sindikati nisu zadovoljni pa su odveli radnike u štrajk.
Neki komentatori smatraju da je štrajk i vrsta političkog pritiska na vladu uoči parlamentarnih izbora. Na ulicama Bruxellesa štrajk se nije pretjerano osjetio: ne računajući javni gradski prijevoz, sve je funkcioniralo, čak je bilo manje gužvi na ulicama jer su neki ljudi, u očekivanju prometnog kaosa, sveli svoje kretanje na minimum.
Na autocestama nije bilo većih zastoja. Zrakoplovi su letjeli iznad Belgije iznad 7.500 metara, zahvaljujući kontrolorima leta iz Eurocontrola. Superbrzi međunarodni vlakovi Thalys, Eurostar i ICE vozili su manje-više normalno. Neke škole nisu radile, ali većina jest. Poštari su raznosili pisma i pakete kao i obično, premda u flandrijskom Antwerpenu s 93 postotnom, a u Bruxellesu i Valoniji s 68-postotnom učinkovitošću, javile su novine Gazet van Antwerpen.
Organizatori štrajka zadovoljni su odazivom radnika i nazvali su nacionalni štrajk u Belgiji velikim uspjehom.
Mjere za popunjavanje radnih mjesta u Europi
znači, belgijanci godišnje otvore 52000 novih radnih mjesta. zemlja ne puno veća od nas. mi tolko ugasimo. hebem te robijo..