Svako peto kućanstvo u kojemu žive starije osobe ima problema s plaćanjem režijskih troškova. Pokazala je to analiza Instituta za javne financije o osobnoj prezaduženosti Hrvata, koja pokazuje da su jedino stariji Grci lošiji platiše od hrvatskim umirovljenika.
U starim članicama EU samo 3 posto kućanstva starijih od 65 godina kasni s plaćanjem računa za vodu, struju i grijanje. U Hrvatskoj je njihov udio 19 posto, a u najlošijoj zemlji, Grčkoj, 21 posto. Stariji su savjesniji kad je u pitanju otplata kredita, ali to vjerojatno nema veze ni sa "savješću" ni s njihovom imovinom, već s činjenicom da banke ovrhama sjedaju na mirovine te se rate kredita odmah oduzimaju od mirovina. Do početka krize u Hrvatskoj je svako drugo kućanstvo moglo nešto štedjeti, no sada je njihov udio pao na 40 posto, a broj kućanstava koja jedva sastavljaju kraj s krajem porastao je na 38 posto, najviše u Slavoniji.
Kredit ne plaća 8 posto
Prezadužene osobe su često isključene iz financijskog, kulturnog i socijalnog života i partnerstva, pa je ponovna integracija prezaduženih osoba moralna obveza civilizirane države, naveo je Predrag Bejaković, analitičar Instituta za javne financije, u novim vodičima koji se bave problemom prezaduženosti i načinom na koji država i socijalni partneri mogu pomoći svojim građanima. Bejaković kaže da su švedski znanstvenici istraživali zdravlje i kvalitetu života 230 prezaduženih Šveđana prosječne starosti 46,2 godine te se pokazalo da imaju teškoća s mentalnim zdravljem, vitalnošću, socijalnim i tjelesnim funkcioniranjem, a i trpe tjelesne bolove.
Osobito su zanimljivi rezultati o stalnoj iscrpljenosti, ciničnom nepovjerenju i osjećanju ljutnje. Bejaković navodi da su gotovo sve zemlje članice EU identificirale povećani problem prezaduženosti kućanstava kao velik izvor ranjivosti tržišta nekretnina i stambenih kredita te kao ključnu odrednicu socijalne isključenosti.
Nove članice EU povećale su godišnje ukupni dug kućanstava za četvrtinu, a slično se događalo i u Hrvatskoj. Čak 8 posto kućanstava, prema posljednjim podacima HNB-a, ne otplaćuje svoje kredite 90 i više dana, pa su ih banke svrstale među loše dužnike.
Najranjiviji samci
Vlada je najavila donošenje zakona o osobnom bankrotu, no njegovi detalji još nisu poznati. Razna su istraživanja pokazala da su staračka i samačka kućanstava u Hrvatskoj najranjivija, svako treće ima prihode ispod životnog minimuma, a socijalnu pomoć prima oko 95 tisuća građana. Najveći udio korisnika socijalne pomoći među ukupnim stanovništvom ima Šibensko-kninska županija, slijede Međimurska i Karlovačka županija.
nek nasi poznati bogatuni , sanader, vidosevic, jakovcic, cacic i drugi pokrenu jedan fond iz kojeg bi se podmirivali neophodni troskovi za zivot nemocnih staraca. bio bi to humani gest od njih, a lijepit im negativne etikete vodi u prazno.