U ovom je trenutku u Hrvatskoj ovršeno 239 tisuća građana, 7887 više nego prije godinu dana. Od ukupnog broja potrošača u Republici Hrvatskoj, kojih je prema popisu iz 2011. godine 4.284.8891, njih 3.777.9172 ili 88,2 posto ima otvorene račune, jedan ili više njih, te je ukupan broj otvorenih računa evidentiranih u Jedinstvenom registru računa na kraju prošle godine bio 7.196.253.
Od toga 519.855 (7,2 posto) računa ima oznaku blokade. Broj računa potrošača potpuno izuzetih od ovrhe je 711.252. Porast broja ovršenih iznosi 3,3 posto, dok im je glavnica duga veća 6,9 posto i iznosi 18,1 milijardu kuna. Na kraju 2020. iznosila je 17 milijardi kuna. Gotovo ih je tri četvrtine (73 posto) u blokadi više od godinu dana. Prema podacima koje je objavila Fina za 2021. godinu, u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje je, zbog neizvršenih osnova za plaćanje 31. prosinca 2021. evidentirano 0,8 posto manje ovrha nego u prethodnom mjesecu, no broj i dug na godišnjoj razini rastu.
Dug poduzeća niži Glavnica duga blokiranih građana 4,3 puta je veća od glavnice duga blokiranih poduzeća; za 15.440 poslovnih subjekata zabilježeno je 4,2 milijarde kuna neizvršenih osnova za plaćanje i njihov dug se smanjuje i na mjesečnoj i na godišnjoj razini; za 0,7 milijuna kuna (0,02 posto) je niži u prosincu nego u studenome, 720,5 milijuna kuna (14,7 posto) niži nego u prosincu 2020. U blokadi je devet poduzeća više nego na kraju 2020.
U međuvremenu se, od 4. kolovoza 2018. automatizmom prestala provoditi ovrha nad 225.322 fizičke osobe čiji dug vjerovnici nisu uspjeli naplatiti u cijelosti u roku od tri godine i po kojima nije bilo nikakvih naplata u prethodnih šest mjeseci.
Najveći dio duga, 5,8 milijardi kuna bez kamata, potražuju banke, a s potraživanjima ostalih financijskih vjerovnika penje se na 6,7 milijardi kuna. Udio duga potrošača prema bankama iznosi 32,2 posto, a prema svim financijskim institucijama 37 posto. Za 2,2 posto smanjio se broj potrošača s dugom većim od milijun kuna: sad ih je 1515, a zajedno duguju 6,9 milijardi kuna. Najveći je udio potrošača s glavnicom duga do 10.000 kuna. Njih je stotinjak tisuća.
Iza banaka sljedeći je najveći vjerovnik središnja država s udjelom od 18,6 posto (3,69 milijardi kuna), drugi potrošači kao vjerovnici drže 3,5 posto duga (635 milijuna kuna), osiguravajuća društva 3,1 posto (555 milijuna kuna), a telekomi 1,8 posto duga (325 milijuna kuna).
Nigdje u svijetu a kamoli u zemljama EU ne postoji ovakav ovrsni zakon i blokada racuna zbog neplacenih racuna. Tamo se racuni blokiraju kad je sumnja na pranje novca, na novac stecen kriminalnim radnjama ili financiranje terorizma. Kod nas sirotinji blokiraju racun onda odmah utrostruce dug i ljudi su u klopci. Agencije za naplatu kupe dug za 15% glavnice i onda utjeruju, ovrsuju cjelokupni dug uz enormne troskove. Agencije su redovito registrirane na malti, luxemburgu ili litvi i vlasnici su im drzavljani srbije. Nad njima u RH nema nitko nadzor. To je sve u kompletu kriminalna organizacija, vjerovnik, odvjetnik, biljeznik fina.....Drzava koja tako pljacka vlastite gradjane gubi u 10 godina po 10 i vise % svojih stanovnika. Jos malo i hdz ce pobjedjivati u njemackoj i irskoj. Narod ovaca.