Nakon pedeset i dvije godine čovjek je ponovno posjetio Marijansku brazdu, najdublju točku oceana. Proslavljeni redatelj James Cameron, tvorac Avatara, Titanica i Bezdana, zaronio je u ponedjeljak na dubinu od 11 kilometara ispod površine mora u svojoj podmornici Deepsea Challenger, a na apsolutnom dnu oceana proveo je punih 6 sati.
Tvit s dna oceana
-Upravo sam stigao na dno oceana. Udariti u samo dno nenadmašan je osjećaj. Ne mogu dočekati da podijelim s vama ovo što sada gledam - objavio je Cameron na svom Twitteru samo nekoliko minuta nakon što je 7 metara visoka i 11 tona teška podmornica “sjela” na morsko dno.
Cameron je tek treći čovjek u povijesti koji je zaronio na najdublje dno oceana, a koliko je to složen pothvat, najbolje govori podatak da je površinom Mjeseca do sada hodalo 12 astronauta, dok se na najviši zemaljski vrh Mount Everest popelo više od 3140 planinara.
– Teško je i pobrojiti što je sve moglo poći po zlu tijekom 90 minuta dugog zarona. Od implozije same podmornice koju na dnu Marijanske brazde pritišće tlak od 1086 bara, što je 1000 puta više od tlaka koji je na površini Zemlje, pucanja akrilnih stakala koja su mogla popustiti do zakazivanja sustava ronilice. Posebno opasna bila je mikroklima u pilotskoj kabini Deepsea Challengera. Iako ronilica predstavlja vrhunac tehnologije, u njoj nema regulacije temperature. Tako je na površini Zemlje i tijekom prvih pedesetak metara urona unutra kao u sauni, dok je temperatura unutar podmornice kada se ona nađe nekoliko tisuća metara ispod površine mora tek nešto viša od nule – kažu Cameronovi suradnici koji su za National Geographic, društvo koje je s Cameronom suorganiziralo zaron, opisivali uvjete pod kojima je oskarovac dospio na dno oceana.
Snimke za budući film
Detalje svoga 90-minutnog zarona Cameron još nije nikome otkrio, no pouzdano se zna da je to bilo vrlo naporno i fizički zahtjevno iskustvo. Ne samo da mu je tijelo osjećalo strahoviti tlak unatoč zaštitnim sustavima podmornice već je cijelu ekspediciju pedesetogodišnji redatelj proveo u zgrčenom položaju na malom, neudobnom stolcu. Širina pilotske kabine od 109 centimetara nije dopuštala više udobnosti, a kako bi se bar malo istegnuo tijekom urona, Cameron je iznad sebe imao šipku pričvršćenu za tijelo kabine, o koju se mogao uhvatiti kako bi se rastegnuo. Na samome dnu Cameron se nadao snimiti bilo kakav oblik života jer su još 1960. tijekom jedinog urona podmornice s ljudskom posadom Piccard i Walsh vidjeli jednu ribu i jednoga raka.
– Prije urona Deepsea challengera na dno Marijanske brazde bačen je posebni mamac koji je trebao privući ribe ako ih tamo iam. Je li Cameron dospio do tog mamca i je li vidio kakav život, još ne znamo, izjavio je jedan od znanstvenika koji su pratili Cameronov uron neposredno nakon što je podmornica, nakon 6 sati provedenih na dnu i sedamdesetak minuta uspinjanja, izronila na površinu. Vidio Cameron na dnu Marijanske brazde životinje ili ne, jedno je sigurno. Čovječanstvo će sada imati i fotografije te videosnimke s najizoliranijeg mjesta našega planeta. Naime, batiskaf Trst koji je s Walshom i Piccardom 1960. uronio na dno Marijanske brazde nije mogao snimati fotografije, tako da smo do jučer imali samo crteže dna oceana načinjene na temelju svjedočanstava. S druge strane, Cameronov DeepSea Challenger, iako znatno manji od Trsta (Trieste), ne samo da je snimao okolicu 8 HD videokamerom već je i robotskom rukom te posebnim usisavačem uzimao i uzorke s morskoga dna. Uzorci će završiti na ispitivanju u oceanografskim institutima koji imaju dogovor s National Geographicom, no videosnimke imat će nešto drugačiju sudbinu.
James Cameron planira, naime, snimiti film o spuštanju na dno oceana, a u njemu će koristiti i autentične snimke s dna Marijanske brazde što nijedan studio ne može osigurati specijalnim efektima. Ronilica je odmah nakon izranjanja odvučena na ispitivanje kako bi se iz nje izvukli prikupljeni uzorci, a Cameron je odveden u liječničku jedinicu kako bi se provjerilo je li višesatni boravak u ovako ekstremnim uvjetima ostavio na njemu neki trag. U stopu ga je pratio njegov prijatelj i jedan od osnivača Microsofta Paul Allen, čija je jahta i služila kao jedna od plutajućih baza iznad Marijanske brazde tijekom samoga urona. I dok se još čekaju Cameronova svjedočanstva, oglasio se Don Walsh, američki mornarički kapetan koji je podmornicom Trst zaronio na isto mjesto 1960. godine. – Piccard je umro pa sada samo Cameron i ja znamo kakav je osjećaj uroniti u vječni mrak. Drago mi je da je uspio u ovom pothvatu – izjavio je Don Walsh.
Blago njemu-moja Marjana neda blizu svojoj brazdi