U ekskluzivnom razgovoru za Večernji list nakon prošlogodišnje prvostupanjske presude generalima Gotovini i Markaču, bivša tužiteljica Haaškog suda Carla del Ponte, tada na dužnosti veleposlanice Švicarske u Argentini, više je puta ponovila da je \"zadovoljna presudom i da je to pravda za žrtve\". \"Nadam se da će u Žalbenom postupku sve iz prvostupanjske presude Gotovini i Markaču biti potvrđeno\", zaključila je tada Carla del Ponte. Del Ponte je vjerojatno jedna od najpoznatijih, ali i najomraženijih, među dužnosnicima i političarima koji su dolazili u Hrvatsku od devedesetih godina do danas.
Narod je ne voli
Carla del Ponte velikoj većini hrvatskog naroda nije bila simpatična, uz ime glavne tužiteljice Haaškog suda Hrvati su vezivali bahatost, pristranost, nerazumijevanje Domovinskog rata i nevjerojatno jaku želju koja je bila snažnija od profesionalne motivacije, da najprije uhiti generala Antu Gotovinu, a potom ga osudi u Haagu. Kad se realno pogleda unatrag, u Hrvatskoj je Carlu del Ponte potpuno uvažavao i prihvaćao jedino bivši hrvatski predsjednik Stipe Mesić, premijer Ivica Račan je druženje s tom damom prepustio Goranu Graniću, dok je Ivo Sanader najprije ispipavao teren u Bruxellesu i Londonu, a potom se brzo s njom dogovorio o izručenju generala Gotovine. Potom je to područje prepustio Jadranki Kosor. Carla del Ponte, rođena 1947. godine u Luganu, švicarska je pravnica talijanske nacionalnosti. Studirala je pravo u Bernu, Ženevi i Velikoj Britaniji. Nakon magisterija prava 1972. radi u pravnoj tvrtki u Luganu, a 1975. osniva svoju tvrtku. Istražnom sutkinjom imenovana je 1981. a potom i javnom tužiteljicom okružnog suda u Luganu.
Radila je na slučajevima prijevare, trgovine drogom, krijumčarenja oružja, terorizma i špijunaže. U tom razdoblju zajedno s istražnim sucem Giovannijem Falconeom otkriva vezu između švicarskih perača novca i talijanskih krijumčara droge kroz takozvanu pizza vezu. Nakon što je sudac Falcone ubijen u bombaškom atentatu na njegov auto u stanu gdje je stanovala Carla del Ponte u Palermu pronađeno je pola tone eksploziva, ali je spašena brzom evakuacijom. Potom nastavlja borbu sa zločinačkim skupinama i postaje federalna državna odvjetnica u Švicarskoj. Imenovana je 1999. glavnom tužiteljicom Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i na toj dužnosti ostaje do 1. siječnja 2008. kad je nasljeđuje Serge Brammertz.
S Carlom del Ponte razgovarali smo u lipnju 2007. u New Yorku nakon američke premijere dokumentarnog filma \"Carlina lista\" u Lincolnovu centru na Manhattanu.
– Suradnja s Hrvatskom je dobra. Sve je to u redu, ali znate kako je kad se piše izvještaj Vijeću sigurnosti, tada se moraju naglasiti i teškoće u radu. Istina je da smo u pripremi suđenja generalu Gotovini i drugima od Zagreba tražili nove službene dokumente. Nisu nas pustili u državni arhiv nego su rekli da kažemo što nas točno interesira. No, brzo sam to riješila jednim telefonskim pozivom – kazala je samouvjereno Carla del Ponte.
Mi u Hrvatskoj znali smo da ona ima slobodan ulaz na Pantovčak! U tom razgovoru odbila je optužbe da se dogovarala sa Srbijom i da je Beogradu pomagala skrivajući dokumente koji bi ga optužili za genocid. Na Večernjakovo pitanje je li upoznala generala Gotovinu i jesu li razgovarali u Haagu, tužiteljica se nasmijala.
– Željela sam razgovarati s Gotovinom, ali je on odbio susret sa mnom. No barem sam pokušala – požalila se, a u svojoj knjizi \"Lov\" napisala je da je Gotovina \"general kojem tako dobro stoji vojna uniforma\".
Hrvatska joj spasila obraz
Najveće svjetlo u njezinoj haaškoj karijeri zasjalo je kad je Hrvatska pomogla u uhićenju Gotovine. Može se otvoreno reći da je Hrvatska spasila obraz Carli del Ponte u Haagu. Znala je da protiv ni jednog Hrvata ne bi mogla podići optužnicu da nije imala transkripte i državne tajne dokumente koje je primala nakon 2000. godine. Carla del Ponte imala je dvije profesionalne, ali i privatne opsesije.
Jedna je bio Slobodan Milošević, a druga Ante Gotovina, koji je za nju postao nadomjestak za sve one s hrvatske strane koje nije uspjela optužiti, pogotovu za Franju Tuđmana i Gojka Šuška. Ta opsesija pratila ju je do završetka dužnosti u Haagu, a očito traje i danas.
Postovani! Hrvatska joj spasila obraz Najveće svjetlo u njezinoj haaškoj karijeri zasjalo je kad je Hrvatska pomogla u uhićenju Gotovine. Može se otvoreno reći da je Hrvatska spasila obraz Carli del Ponte u Haagu. Znala je da protiv ni jednogog Hrvata ne bi mogla podići optužnicu da nije imala transkripte i državne tajne dokumente koje je primala nakon 2000. godine. * DA! Nista nismo naucili iz povijesti. Ali zato su hrvatski politicari spasivsi obraz Carli del Ponte (sluganski) nanijeli neoprostivu stetu i mrlju i bol Hrvatskoj i njenim Generalima. Lijep pozdrav!