Papa Franjo ne odustaje od pomoći Ukrajini. U tu ratom napaćenu zemlju jučer je poslao svojeg "ministra vanjskih poslova" - tajnika za odnose s državama pri Državnom tajništvu Svete Stolice mons. Paula Richarda Gallaghera.
Njegova je zadaća posjetiti Lavov i Kijiv, susresti se s grkokatoličkim nadbiskupom Lavova mons. Igorom Wozniakom, posjetiti jedan prihvatni centar za izbjeglice u Lavovu te razgovarati s predsjednikom Lavovske pokrajine Maksymom Kozytskyyjem, nakon čega će se susresti s Njegovim Blaženstvom Svjatoslavom Ševčukom, višim nadbiskupom Grkokatoličke Crkve u Ukrajini, kao i s predsjednikom Poljske biskupske konferencije nadbiskupom Stanisławom Gądeckim.
Naglasak je, kao što se vidi, na susretu s "katoličkim miljeom" Ukrajine tj. neće biti susreta s predstavnicima niti jedne od pravoslavnih crkava, pa ovaj Gallagherov posjet nema ekumenski karakter, nego je očigledno izravna podrška grkokatolicima u Ukrajini i samoj Ukrajini.
Papa Franjo još uvijek čeka odgovor iz Moskve i susret s Vladimirom Putinom. On izričito želi u Moskvu i susresti se s ruskim predsjednikom. U Kijev je rekao kako nema smisla ići. U Ukrajinu je kao svoje izaslanike izaslanike, uputio kardinala Michaela Czernyja i kardinala Konrada Krajewskog, te se u nekoliko navrata čuo telefonski s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
Otpočetka ruske agresije na Ukrajinu papa Franjo aktivno se uključio kako bi zaustavio tragična zbivanja. Tako je prvo 25. veljače otišao u rusko veleposlanstvo u Rimu, kako bi ruska diplomacija prenijela njegovu poruku predsjedniku Putinu da prekine rat. Naravno da nitko nije očekivao da će Putin poslušati Papin apel, a pritom je Franjo na sebe navukao i gnjev svih onih koji su mislili da je trebao posjetiti ukrajinsko veleposlanstvo u znak podrške Ukrajini, a ne rusko.
Zatim je pokrenuo molitvenu inicijativu za posvećenje Rusije i Ukrajine Presvetom Srcu Marijinu, koja ima težinu zato što se odnosi na jedan od Gospinih zahtjeva u Fatimi, za koji ni sama Crkva nije sigurna je li u cijelosti ispunjen. Jer je Gospa tražila izrijekom od ondašnjeg pape da se Rusija posveti njezinom bezgrješnom srcu 1917., kako bi se zaustavila krvoprolića koja će Rusija pokrenuti. No tu su formulaciju izbjegavali svi poglavari Katoličke crkve, umatajući Rusiju u posvetu cijeloga svijeta, no upravo se Franjo odvažio na tu izravnu formu 110 godina nakon fatimskog nebeskog zahtjeva.
Prošli tjedan susreo se sa suprugama dvojice ukrajinskih vojnika postrojbe Azov, koji su branili Mariupolj. Papa naprosto ne propušta niti jednu priliku kako bi naglasio svoju ulogu u napadu na Ukrajinu.
"Papa je od samoga početka vrlo odlučno, vrlo snažno, vrlo oštro progovorio o ratu koji nije nikada rješenje, nego ludost, ludost rata, i istodobno je nudio posredovanje Svete Stolice", izjavio je prošloga tjedna hrvatskim medijima za posjeta Zagrebu državni tajnik Svete Stolice kardinal Pietro Parolin i naveo kako je Papa ponudio mogućnost da Sveta Stolica intervenira u nekom obliku, kao neku vrsta posredovanje, neke dobre facilitacije, jer kako veli "postoje razni oblici intervencije, nastojeći pomoći upravo oko prekida vatre radi evakuacije civila i za početak ozbiljnih pregovora među zaraćenim stranama koji će moći dovesti do rješavanja upravo postojećih sporova".
"Ta ponuda do sada nije prihvaćena, u smislu da nije dan pozitivan odgovor, nije dan ni negativan odgovor. Mi kao Sveta Stolica ne želimo biti jedini protagonisti, gledamo blagonaklono na pokušaje koji su učinjeni, na primjer, od strane Turska, od strane Izraela i tako dalje. Nažalost, do sada nisu dali nikakav rezultat. Čini se kako trenutno ne postoje velike nade da će se moći doći do jednog složnog zaključenja rata. Mi ostajemo raspoloživi.
Papa je uvijek govorio: 'Spreman sam otići čak u Moskvu, ako taj korak bude mogao biti od pomoći u rješavanju'. Potvrđujem našu spremnost da pomognemo, a na stranama je da o tome odluče. Sigurno da je od temeljne važnosti da se što prije prestane s neprijateljstvima, da se što prije okonča ta rat", potvrdio je Papinu politiku prema Ukrajini državni tajnik Svete Stolice kardinal Pietro Parolin za svojega zagrebačkog posjeta.
Premda se Moskva trenutačno oglušuje na sve inicijative Svete Stolice, kako priznaje sam kardinal Parolin, ne treba gubiti nadu da upornost vatikanske diplomacije ipak na kraju urode plodom. Osobito, ako dođe do promjene situacije na terenu i Rusija krene tražiti izlaz iz cijele ove priče. Možda bi ga u Vatikanu mogla najlakše pronaći.
