Broj zatvorenika u Hrvatskoj u protekle se četiri godine stalno smanjuje, a istodobno se povećavaju smještajni kapaciteti u zatvorima. Tako su 2010. godine, kada je broj osoba lišenih slobode dosegao vrhunac, bila 5162 zatvorenika, a 2013. godine taj je broj pao na njih 4352, dok je istodobno broj mjesta u zatvorima povećan sa 3501 na 4022. Podaci su to iz očitovanja Ministarstva pravosuđa na nedavno izvješće Ustavnog suda o uvjetima života u zatvorima.
Nije se postupilo po nalogu
Ustavni suci upozoravaju na to da se zatvorenicima i dalje krše ljudska prava u zatvorima i to prije svega zbog neodgovarajućih uvjeta u kojima su prisiljeni boraviti dok izdržavaju kaznu. Zbog čitava niza slučajeva kršenja ljudskih prava zatvorenika Ustavni je sud još u ožujku 2009. godine dao Vladi rok od pet godina u kojemu je trebala popraviti materijalne uvjete u kojima borave osobe lišene slobode kako bi im se osiguralo pravo na čovječno postupanje i poštovanje dostojanstva. U istoj odluci Vladi se posebno dao rok od tri godine u kojemu su se trebali popraviti uvjeti u Zatvorskoj bolnici.
Budući da je prošlo pet godina, Ustavni sud ovih je dana napisao izvješće o uvjetima i životu u zatvorima. Zaključili su da Vlada nije postupila po nalogu Ustavnog suda te kako nije realizirala projekte koji su joj bili naloženi. Prevedeno, nije sagrađeno dovoljno novih zatvora, dok Zatvorska bolnica do danas nema dizalo. Ipak, ustavni suci napominju da je stanje poboljšano gradnjom nove zgrade u kaznionici u Glini, dok su projekti dogradnje zatvora u Zagrebu te gradnje nove kaznionice i zatvora u Šibeniku veliki zahvati koji traže znatna sredstva. U zaključcima zato ustavni suci upozoravaju i na druge mjere koje su u skladu s europskim standardima, a odnose se na rad sudova, a ne Ministarstva pravosuđa.
Tako ih u prvom redu upućuju na korištenje alternativnih i blažih mjera osiguranja okrivljenikove nazočnosti u kaznenom postupku umjesto da im se određuje istražni zatvor te upozoravaju kako oduzimanje slobode u fazi istrage ne bi smjelo biti pravilo, nego iznimka. Kao drugu mjeru sudove upućuju na primjenu kaznenih sankcija ili prisilnih mjera blažih od zatvora ili mjera oduzimanja osobne slobode kao što su probacija i primjena elektroničkih uređaja za nadzor osobe. Pod trećom mjerom naveli su uvjetni otpust bolesnih ili ozlijeđenih osoba lišenih slobode.
Probacija i uvjetni otpust
Objašnjavajući kako je rasteretilo zatvore, Ministarstvo pravosuđa navodi da je uspostavljen sustav probacije, da je izmijenjen Zakon o kaznenom postupku vezano uz trajanje istražnog zatvora, izriče se više alternativnih sankcija i šira je primjena uvjetnog otpusta. Zanimljiv je podatak da je izmjenom Kaznenog zakona i prebacivanjem posjedovanja droge u prekršaje broj ovisnika o drogama u zatvorima na kraju 2013. godine smanjen za čak 40,8 posto u odnosu na 2012. godinu.
