Prve tranše iz europskog Mehanizma za oporavak i otpornost Hrvatska očekuje već početkom 2021. Proizlazi to iz dopisa koji je 20. kolovoza ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Nataša Tramišak posredstvom regionalnih koordinatora poslala županijama, gradovima i općinama, s pozivom da Ministarstvu dostave sve projekte koji bi mogli konkurirati za novac iz instrumenta EU nove generacije, u sklopu kojega je Hrvatskoj na raspolaganju gotovo 10 milijardi eura za prevladavanje posljedica koronakrize.
Za povlačenje tog novca nužno je izraditi Nacionalni plan oporavka, zbog čega su od lokalne samouprave i zatraženi projekti. Županije, gradove i općine ministrica upozorava da je “pretpostavka brze i učinkovite provedbe Mehanizma za oporavak i otpornost postojanje projekata koji obuhvaćaju reformske procese i adekvatne investicije koje mogu početi s provedbom početkom 2021.” Pritom napominje i kako se prihvatljivima za financiranje iz Mehanizma smatraju ulaganja u fiksni, ljudski i prirodni kapital, s time da projekti moraju u znatnoj mjeri pridonositi zelenoj ili digitalnoj tranziciji.
Moraju osigurati 4 milijarde
Čelnici lokalne samouprave ostali su zatečeni kratkim rokom od samo šest dana koji im je dan za dostavu projekata, i to u razdoblju godišnjih odmora, a dio ih se žali i da je nejasno koji će se projekti uopće moći financirati iz tog mehanizma. Nedoumicu su prelomili šaljući sve projekte koji su u visokoj fazi spremnosti, bez obzira na to uklapaju li se u ciljeve Mehanizma, pa je Ministarstvu pristiglo više od 1000 projekata. Koliko će ih se moći financirati kroz Mehanizam, a koliko će ih prijaviti za novac iz nove financijske omotnice još se ne zna jer se projekti još analiziraju, a u Ministarstvu očekuju da će se kriteriji uskoro iskristalizirati.
“Tijekom rujna očekuju se dodatne informacije koje će pridonijeti detaljnijem razumijevanju samog postupka pripreme Nacionalnog plana oporavka i otpornosti”, otpisali su nam iz Ministarstva na pitanje o područjima financiranja na koje se odnosiovaj mehanizam. Župani, gradonačelnici i načelnici općina u međuvremenu upozoravaju na nove prepreke u povlačenju europskog novca, koje pred njih stavljaju zakonske izmjene po kojima će se od početka iduće godine postojeće stope poreza na dohodak smanjiti sa sadašnjih 24 na 20, odnosno s 36 na 30 posto. Naši sugovornici upozoravaju da je riječ o ozbiljnom udaru na lokalne proračune.
Iz Udruge gradova i općina podsjećaju da je lokalna samouprava bez znatnog dijela prihoda ostala poreznim izmjenama donesenim prošle godine, kada je osobni odbitak povećan s 3800 na 4000 kuna, čime je umanjena osnovica za porez na dohodak. Uz to su išle i porezne olakšice za mlade, na temelju kojih će gradovi i općine iduće godine morati vratiti preplaćeni porez u ukupnom iznosu između 570 i 600 milijuna kuna.
Spomenutim smanjenjem poreznih stopa, u Udruzi gradova i općina računaju da će lokalna samouprava iduće godine ostati bez dvije milijarde, a doda li se planirano ukidanje poreza na promet nekretnina, s kojim se trenutačno zastalo, ukupni udarac na proračune popeo bi se na više od četiri milijarde kuna. S druge strane, pred lokalnom samoupravom je velik posao na povlačenju novca iz fondova EU, a njihova spremnost da odgovore na ove izazove iznimno je važna, što pokazuju i brojke po kojima upravo lokalna samouprava stoji iza najvećeg dijela ugovorenih i realiziranih sredstava.
– Za ugovorene projekte mi ćemo kao vlastito učešće u iduće dvije-tri godine morati osigurati tri-četiri milijarde kuna, ne računajući potencijalne kazne. Uz to, pred nama je ugovaranje u okviru nove financijske omotnice i povlačenje sredstava iz Mehanizma za oporavak, a očekuju nas prihodi manji za četiri milijarde – upozorava Željko Turk, predsjednik Udruge gradova i općina. Na taj su problem premijera Andreja Plenkovića prošli tjedan upozorili i koalicijski partneri, na što im je rečeno da je Vlada svjesna problema i da će se o svemu razgovarati sa županima u idućih 10-ak dana. Turk potvrđuje da su o tome već razgovarali s premijerom te da su “dobili generalne naznake da će biti kompenzacije”, no na koji način i u kojem iznosu, nitko ne otkriva.
Borba s administracijom
Predsjednik Zajednice županija i šibensko-kninski župan Goran Pauk probleme s potencijalnim manjkom novca za nacionalnu komponentu doživljava kao “standardnu borbu područne i lokalne samouprave s državnom administracijom”, no siguran je da će se naći način da se županijama, gradovima i općinama osiguraju kapaciteti za povlačenje novca iz fondova EU.
– Suradnja s Plenkovićevom Vladom znatno je kvalitetnija od one prije. Prije tri godine preraspodjelom poreza na dohodak lokalni proračuni povećani su za četvrtinu, negdje čak i za trećinu – podsjeća Pauk. I on, međutim, upozorava da će nove porezne izmjene, ne bude li kompenzacije, posebno uzdrmati proračune županija, kojima porez na dohodak čini čak 80% prihoda, što bi moglo anulirati ranije pozitivne pomake.
pa svi priznaju da ovakva organizacija općina i županija je katastrofalna za povlačenje sredstava iz eu, zato poljska povlaći 90% a mi 40-50%, ali ipak županije i općine trebaju hdz-u trebaju da drži teren i kontrolira glasove pa se neće dirati....