Na ukupno 790 studijskih programa, koliko ih ima u Hrvatskoj, s jučerašnjim danom prijavilo se 29.048 kandidata. Najveći je pritisak na zagrebački Filozofski fakultet koji će ove godine upisati 1895 brucoša, a kao prioritet neki studij na Filozofskom izabrala su 2132 studenta. Ukupan broj prijava za Filozofski fakultet veći je od 21 tisuću.
Privlačno zdravstvo
Drugo je po interesu studenata zagrebačko Zdravstveno veleučilište koje ima ukupno 500 mjesta za brucoše na koje reflektiraju 2183 studenta kojima su neki od zdravstvenih programa prvi izbor. Na treće mjesto plasirao se Ekonomski fakultet koji će upisati 1235 studenata, a kao prioritet izabralo ga je 2030 studenata. Najatraktivniji je studijski program poslovna ekonomija na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu. Ondje mjesta ima za 690 studenata, a natječe se čak 1266 kandidata. Slijedi ga FER koji je kao prioritet izabralo 1192 kandidata, a mjesta ima samo za njih 650. Među najatraktivnijim studijima i ove je godine medicina na zagrebačkom Medicinskom fakultetu. Za 300 mjesta natječe se 1016 kandidata kojima je medicina prva želja.
No to još uvijek nisu konačni podaci i brojke jer se svi potencijalni brucoši svoj izbor studija mogu mijenjati sve do 17 sati i 59 minuta 17. srpnja. Izuzetak su studiji koji su zbog dodatnih provjera taj rok skratili, o čemu zainteresirane obavještavaju na svojim web-stranicama. Tko će se od prijavljenih kandidata uspjeti upisati na željene fakultete- odlučivat će ocjene iz škole, rezultati postignuti na ispitima iz državne mature, a za dio studija i dodatna provjera znanja, vještina i sposobnosti. Riječ je zapravo o svojevrsnim prijamnim ispitima koje nemaju samo glazbene, likovne i ostale umjetničke škole i akademije, nego ih posljednjih godina uvodi i sve više fakulteta.
Ocjene od 10 do 90 posto
Prema riječima Igora Drvodjelića iz Agencije za visoko obrazovanje, trenutačno je 127 studijskih programa (ne fakulteta) od njih ukupno 790 zakazalo termine za dodatne provjere. Na nekim umjetničkim akademijama prijamni ispit nosi i do 90 posto bodova. U ukupnom broju bodova koji može ostvariti na nekom fakultetu (maksimalan nije definiran i ovisi od fakulteta do fakulteta, ali je najčešće 1000) ocjene iz srednje škole nose od 10 pa čak do 90 posto bodova, u prosjeku 40 posto.
Državna matura vrednuje se do maksimalno 60 posto bodova, a opet o studiju, odnosno fakultetu ovisi što će vrednovati iz državne mature, sve obvezne predmete ili samo onaj koji je važan za studij. Sve veći broj studija koji organiziraju prijamni i sve češće afere s državnom maturom koje su dovele u pitanje njezinu vjerodostojnost, ponovno aktualiziraju pitanje – treba li uopće. Ovogodišnji maturanti su kategorični – neka je ukinu, prijamne ionako moramo polagati.
Formula za izračun ukupnog broja bodova koje potencijalni student ima prilično je komplicirana.
– Imali smo web-aplikaciju koja je računala bodove za pojedine studijske programe i uspoređivala ih s bodovima kandidata na prošloj rang-listi, ali od ove je godine više nema jer je za nju bilo zainteresirano jako malo kandidata – kazao je Drvodjelić. Ipak, za nas je izračunao bodove za maturanta kad bi upisivao fiziku – istraživački smjer na PMF-u ili povijest na Filozofskom fakultetu.
>> “Informatička matura bila bi jeftinija i sigurnija”
>> Jokić: Smanjiti broj mjesta za polaganje državne mature
Uz ove prijamne ispite na fakultetima, državna matura je definitivno jedan od najvećih promašaja. Ideja je možda bila dobra, ali sad je matura samo uzrok stresu, nesanici, nervozi...a od svega nikakve koristi!