Iako su sve do 1993. bile u zajedničkoj državi, Češka i Slovačka su u posljednjih deset godina prošle vrlo različit put do ulaska u Europsku uniju, u kojoj će ponovno biti pod zajedničkim krovom. Obje su zemlje do siječnja 1993., kada su se mirno i bez rata razdvojile, bile dio Čehoslovačke. Važnu ulogu u mirnome razdvajanju Češke od Slovačke odigrao je Vaclav Havel, koji je poslije kao češki predsjednik svoju zemlju, bez većih zastoja, doveo do praga EU.
Zbog općenito brze i efikasne prilagodbe standardima EU službeni poziv za ulazak u Uniju Češka je dobila unatoč kritikama njezina odnosa prema Romima. Roma je u Češkoj oko 300 tisuća, žive u krajnjem siromaštvu i nepismenosti, s visokom stopom nezaposlenosti.
Te probleme Češka će rješavati i u budućnosti, a kao nova članica EU morat će nastaviti i rješavati sporna bilateralna pitanja koja nisu riješena od stjecanja nezavisnosti. To su prije svega pokretanje pogona nuklearne elektrane u Temelinu, koje je izazvalo velik spor s Austrijom 2000. godine, i odbijanje opoziva tzv. "Beneševih dekreta", donesenih nakon Drugog svjetskog rata, kojima je iz Češke protjerano više od dva i pol milijuna pripadnika njemačke i mađarske manjine.
U prvih pet godina nakon stjecanja nezavisnosti Slovačka je bila metom međunarodne kritike zbog nedostatka poštovanja prava manjina i demokratskih procesa za vlade autoritarnog premijera Vladimira Mečiara. U tom su razdoblju zahlađeni odnosi s EU, što nije bio slučaj sa Češkom.
Mečiar je bio na čelu niza koalicijskih vlada, koje su vodile nacionalističku i populističku politiku sve do 1998. kada je na vlast došla nova koaliciju na čelu s premijerom Mikulašem Dzurindom. Pod premijerom Dzurindom, koji je izabran drugi put na izborima 2002., Slovačka je ubrzala reforme u želji da pristupi EU. Međutim, promjene nisu prošle bezbolno. Privatizacija je dovela do porasta broja nezaposlenih, kojih je sada oko 20 posto, što je među najvišim postocima u Europi. Sadašnja je vlada također pokrenula mjere za poboljšanje prava etničkih manjina premda kritičari tvrde da ima malo pomaka.
Mađarska manjina i dalje traži veću obrazovnu i kulturnu autonomiju. Slovačka također ima prilično velik broj Roma koji žive u velikom siromaštvu i na društvenoj margini. Zbog brojnih slovačkih Roma koji su tražili azil u inozemstvu nekoliko je zemalja EU u drugoj polovici devedesetih za građane Slovačke uvelo vizni režim.
Zorana BAJT
