Hrvatska bi napokon trebala dobiti četvrti centar za gospodarenje otpadom. S probnim bi radom ovih dana trebao početi Centar za gospodarenje otpadom Biljane Donje u Zadarskoj županiji. Smješten 25 kilometara od Zadra, godišnje će primati oko 88 tisuća tona otpada iz Zadarske i dijela Ličko-senjske županije. Tako će građani još jedne i pol županije u Hrvatskoj (uz Istarsku, Primorsko-goransku i Šibensko-kninsku) imati sustav gospodarenja otpadom kakav priliči svjetskim standardima. Nakon otvaranja centra, nakon šestomjesečnog probnog rada, zatvorena će biti sva četiri odlagališta na području Zadarske županije.
Miješani komunalni otpad, koji je dosad trulio i smrdio na odlagalištima, odvozit će se u CGO. Tamo je instalirana sva oprema za mehaničko-biološku obradu miješanog komunalnog otpada, što znači da dio otpada koji nismo odložili u plave, žute i smeđe kante kreće u mehaničku obradu (usitnjavanje te prosijavanje) te biološku obradu (biosušenje, biostabilizaciju i slično). Tim se procesom dobivaju oporabljiv otpad, poput metala, potom gorivo iz otpada te "biostabilat", nešto slično kompostu, sam kompost, vodena para i otpadna tehnološka voda.
POVEZANI ČLANCI:
Aleksandra Anić Vučinić, profesorica inženjerstva okoliša na Geotehničkom fakultetu u Varaždinu, ističe da su centri za gospodarenje otpadom karika koja je nužna za cjeloviti sustav gospodarenja otpadom. – Važni su jer obradom biorazgradivog otpada eliminiraju nastanak metana, plina koji nastaje na odlagalištima, a čiji se udio u stakleničkim plinovima procjenjuje na oko šest posto. Također, važni su u ispunjenju ciljeva i pravila Europske unije koja nalažu da 50 posto otpada odvojeno prikupljamo, a ostatak odvozimo u CGO-e jer otpad više ne smije biti odložen na odlagalištu – ističe te napominje da će svi koji taj cilj neće ispuniti morati plaćati penale. Otpad će nas posve sigurno skupo stajati, a već nas i sada košta više nego što je trebao. CGO Biljane Donje, primjerice, tek je četvrti od 11 centara koje moramo sagraditi.
Zagreb i Zagrebačka županija posebna su priča. Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević ponukan nesrećom i odronom na Jakuševcu, odlučio je, očigledno, požuriti rješavanje tog za Zagreb golemog problema. Centar koji bi trebao biti smješten u Resniku uključuje i prihvat otpada Zagrebačke županije, rekao je Tomašević. Zajedničku gradnju CGO-a Zagreba i Zagrebačke županije Vlada je nametnula 2015. Planom gospodarenja otpadom. No dvije se strane, koje bi trebale zajednički raditi na projektu, konstantno sukobljavaju. Ostaje nejasno i kako bi projekt, koji bi trebao stajati oko 140 milijuna eura, trebao biti financiran. Hoće li se naći novac iz novog financijskog okvira, odnosno europskih fondova, za zagrebački centar, pitali smo Ministarstvo gospodarstva, no nisu nam odgovorili.
Tomašević, kojemu kao političkom oponentu HDZ-ova Vlada nije sklona, vrlo je optimističan i po pitanju završetka projekta. Prema njegovim najavama, Zagreb i Zagrebačka županija trebali bi imati CGO jako brzo – do 2028. godine. Sagraditi CGO u Hrvatskoj u četiri godine, promatrajući iskustva ostalih centara, čini se nadrealnim. Dokazuje to i centar pokraj Biljana Donjih čija povijest seže u daleku 2006. godinu. U procesima javne nabave bolje nisu prošli ni ostali centri. – Radi se o velikom projektu koji je izuzetno zahtjevan – napominje Dino Perović, direktor tvrtke Eko koja vodi projekt gradnje centra Biljane Donje, ističući da su procedure dugotrajne te sama priprema dokumentacije traje po sedam, osam godina. Dugotrajnost procedura znatno je poskupjela projekte koji su trebali, kako smo se obvezali EU, biti završeni do kraja 2018. Prvotne su procijenjene vrijednosti zbog inflacije i rasta cijena materijala skočile u nebo. Cijena samo četiriju centara koji se grade skočila je s 146,3 na 297,7 milijuna eura, odnosno viša je 103 posto.
Pokazuju to naši izračuni kada se usporede procijenjene vrijednosti projekata u trenutku prvog raspisivanja natječaja za izvođače radova s onima na koje su potpisani ugovori. Profesorica Aleksandra Anić Vučinić kaže da je to krimen EU koji nam je nametnuo vrlo stroga i kompleksna pravila koja su jako produljila realizaciju centara. Negativnu ulogu odigrala je i politika koja u realizaciji CGO-a nije bila dosljedna i često je vrludala. Iako smo probili sve rokove, Anić Vučinić kaže da možemo biti zadovoljni napretkom koji smo postigli u posljednjih nekoliko godina. "Sagradili smo četiri centra, a još su četiri u gradnji što je vrlo dobro", ocjenjuje dodajući da treba imati na umu da smo u mnogim područjima zadovoljili ciljeve odvojenog prikupljanja otpada. "U 2023. ćemo vjerojatno dostići 50 posto odvojeno prikupljenog otpada. Još se čekaju službeni podaci, no sve govori da ćemo doseći cilj EU.
Također, već smo odavno postigli cilj u recikliranju otpadnih guma, s čime se Slovenija, primjerice, i danas muči. Postigli smo ciljeve u području električnog i elektroničkog otpada, otpadnih vozila, jednokratne ambalaže...", napominje. No gradnjom centara, upozorava, sustav gospodarenja otpadom i dalje nije cjelovit. Centri proizvode gorivo iz otpada, a da bismo od njega imali koristi, potrebne su nam energane, odnosno spalionice, na čiji se sami spomen građani dižu na noge. Prema njezinim grubim procjenama, Hrvatskoj bi trebale tri ili četiri energane raspoređene po najvećim gradovima u zemlji.
VIDEO Nova erupcija vulkana na Islandu
