stipendije

Četiri mlade znanstvenice: Po znanje u inozemstvo

hrvatske znanstvenice
Igor Kralj/PIXSELL
31.01.2012.
u 10:00

Zbog skromnih uvjeta u Hrvatskoj većina ide trbuhom za kruhom. Šestu godinu L’Oreal i UNESCO dodjeljuju nagrade našim znanstvenicama.

Četiri mlade znanstvenice Cvijeta Jakobušić Brala, Martina Malnar, Nikolina Novosel i Galja Pletikapić dobitnice su stipendije koje u okviru Nacionalnog programa stipendiranja “Za žene u znanosti” dodjeljuje tvrtka L’Oreal Adria. Taj je program osmišljen 2001. godine a do danas je uveden u više od pedeset zemalja svijeta u kojima L’OREAL posluje.

Stipendije najboljima

Stipendije se dodjeljuju najuspješnijim mladim znanstvenicama s područja prirodnih znanosti i interdisciplinarnih područja koje su u posljednjoj fazi pripreme doktorske disertacije. Prve su dvije godine u Hrvatskoj stipendije dobivale tri mlade znanstvenice, a od 2009. nagrađuju se četiri koje odabire Natječajno povjerenstvo sastavljeno od vrhunskih hrvatskih znanstvenika i predstavnika različitih institucija. Do danas su nagrađene 22 znanstvenice. Ove godine na natječaj se prijavila 31 kandidatkinja, deset njih, kazao je predsjednik Natječajnog povjerenstva Zvonko Kusić, zaslužilo je stipendiju, ali članovi povjerenstva odlučili su se za četiri čiji radovi donose najzanimljivija otkrića koja se mogu primijeniti i u praksi.

Projekti pred njima

Iako su sve vrhunske znanstvenice, na početku karijere, koje vjerojatno očekuju brojni projekti i zavidni rezultati, a i generacijski su vrlo blizu, ipak se do dobivanja L’Orealove stipendije nisu znale.

– Galja i ja radimo u “Ruđeru”, a nismo se znale. Baš je super što smo se upoznale, Galja, trebat ćeš mi, imaš mikroskop koji me zanima – iskoristila je Marina upoznavanje s Galjom.

Osim nacionalne nagrade "Za žene u znanosti", međunarodnu stipendiju za usavršavanje u inozemstvu do sada su dobile tri hrvatske znanstvenice Silvija Bilokapić, Anita Kriško i Petra Klepac. Ta stipendija iznosi 40 tisuća dolara, a godišnje se dodjeljuje 15 stipendija za dvogodišnji rad na nekom istraživačkom projektu. Nagrada od 100 tisuća dolara “For women in science” namijenjena je znanstvenicama koje su došle do novih otkrića i spoznaja te ih prenose na mlađe.

Martina Malnar: Želim otići raditi i usavršavati se van, ali ću se vratiti

– Želim doprinijeti hrvatskoj znanosti koja nije u najboljoj situaciji... Ne želim za 15 godina biti nezadovoljna sobom i onim što sam postigla. Zato želim ići vani usavršavati se i raditi. No, svakako ću se vratiti, a ne ostati zauvijek – tako o svojoj budućnosti govori znanstvenica Martina Malnar. Tridesetdvogodišnja rođena Zagrepčanka diplomirala je molekularnu biologiju na Biološkom odsjeku zagrebačkog PMF-a, a od 2006. godine radi u Zavodu za molekularnu medicinu Instituta “Ruđer Bošković” gdje joj je primarni znanstveni interes istraživanje molekularnih mehanizama nastanka Alzheimerove bolesti. Usavršava se u zemlji i inozemstvu, a osim znanosti voli putovanja, na što će potrošiti dio svoje stipendije. Dio će otići na doktorsku disertaciju kojom nastoji razjasniti stanične i molekularne mehanizme djelovanja kolesterola na metabolizam peptida AB i nastanak Alzheimerove bolesti. Martina je planirala doktorirati do ljeta.

– Volim se družiti s prijateljima, vježbam, plešem, ali ni sa čim se, osim znanošću, ne bavim dugotrajno i uporno – kroz smijeh kaže Martina.

Nikolina Novosel: U fizici se nalaze odgovori na sva pitanja i dvojbe

Nikolina Novosel iz Karlovca došla je na studij fizike na PMF-u i tu ostala. Naime, od 2006 godine radi na Fizičkom odsjeku PMF-a, a osim doktorskog studija i posla članica je Povjerenstva za natjecanje iz fizike za osnovne i srednje škole. Priprema i učenike za olimpijade iz fizike. – Fizika me zanimala oduvijek tako da nikada nije bilo dileme čime ću se baviti. Fizika daje odgovore na sve – tvrdi 33-godišnja Nikolina koja u Zagrebu živi kao podstanarka s cimericom. – Nemam dečka – kaže kroza smijeh. Kad ima vremena voli se zabaviti u društvu prijatelja, voli glazbu i ples, izlete te putovanja.

– Nisam još detaljno isplanirala na što ću potrošiti stipendiju, ali sigurno je da će mi koristiti. Dio ću možda potrošiti i na putovanje – kaže Nikolina. Do sada nije bila u inozemstvu na dužem usavršavanju, sudjelovala je tek u radu nekoliko konferencija, a dva puta je, naglašava, imala i usmeno izlaganje. Nakon doktorata otići će vani na usavršavanje, ali ne isključuje mogućnost da ostane i dulje ako joj se ponude dobri uvjeti za bavljenje znanošću. Tema njezina doktorata su magnetske nanočestice koje imaju široku primjenu u informatičkoj industriji i biomedicini.

Cvijeta Jakobušić Brala: Znanstvenu karijeru gradit ću u Hrvatskoj, a ne vani

Krhka tridesetpetogodišnjakinja, rođena Dubrovčanka, Cvijeta Jakobušić Brala u proteklih je godinu dana doktorirala, dobila drugo dijete, a kao šlag na sve došla je stipendija u iznosu od 4 tisuće eura. – Novac ću iskoristiti za rješavanje nekih obiteljskih potreba. Već sam doktorirala i troškove za to pokrila. Dosta zahtjevno je uskladiti obitelj, posebno ulogu majke sa znanstvenim pozivom. Ali najvažnija je ljubav, ljubav prema obitelji i poslu pa se onda sve stigne – kaže Cvijeta. Završila je farmaciju na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu, a na Zavodu za fizikalnu kemiju svog fakulteta, gdje je i doktorirala, zaposlena je od 2001. godine. Za razliku od velikog broja svojih kolega, koji egzistenciju nastoje osigurati odlaskom u inozemstvo, Cvijeta o tome ne razmišlja. Svjesna je svih ograničenja koja u Hrvatskoj postoje, nedostatka novca i projekata, ali ipak će ostati.

– Ne bih nikada otišla vani, na usavršavanje da, to je nužno, ali otići za stalno nikada ne bih. Bavit ću se znanošću, to sam odabrala, ali to ću raditi u Hrvatskoj. To je moj stav – kaže Cvijeta, priznajući da je veliko sidro koje je drži u Hrvatskoj i obitelj.

Galja Pletikapić: Nakon doktorata odlazim na usavršavanje u inozemstvo

Najmlađa dobitnica ovogodišnje L’Orealove stipendije je Zagrepčanka 28-godišnja Galja Pletikapić. Završila je studij biotehnologije na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu, a od 2009. godine radi na Institutu “Ruđer Bošković” u Zavodu za istraživanje mora i okoliša te upisuje interdisciplinarni doktorski studij iz oceanologije na PMF-u.

– Zahvaljujući stipendiji lakše ću završiti doktorat, a ostat će mi dio i za usavršavanje u inozemstvu gdje svakako planiram otići – kaže Galja, koja ima neobičan hobi – pčelarstvo.

– Moj tata se bavi pčelarstvom pa su i mene privukle. Ponekad mi je teško organizirati se i uskladiti sve što volim – sport, planinarenje, ronjenje, fotografiju... Nastojim naći vremena za sve, ponekad uspijem, a ponekad od nečeg moram odustati – objašnjava Galja, koja se bavi fizikom mora, odnosno laički rečeno, između ostalog istražuje i što dovodi do cvjetanja mora u sjevernom Jadranu. Bila je na usavršavanju u Monacu i Njemačkoj. I ona, kao i ostale dobitnice, osim Cvijete koja je to već napravila, doktorirati mora u sljedećih godinu dana.

Komentara 11

Avatar Bekrija
Bekrija
10:31 31.01.2012.

Pazi ti glupave države! Država omogući besplatno studiranje (barem je bilo do prošle godine) i stvori fakultetski obrazovanu osobu, da bi na kraju neka druga država uzela sebi gotovog stručnjaka a da nije uložila ni lipu u njega!!! Bravo stučnjaci, samo se bojim da će to bit praksa i za ubuduće jer i ovi što su naslijedili dosadašnje imperatore (hdz) nisu ništa bolji od njih!!!

Avatar GERO2
GERO2
10:57 31.01.2012.

Bekrija@ Sad mi reci jeli to normalna drzava,koliko ih je otislo u svit,tisuce i tisuce,sad zamisli koja je to lova sto su Porezni obveznici platili za skolovanje tih ljudi.Covjece to je katastrofa, i mislim da ta drzava nema sigurne buducnosti.I ja sam sam taj koji je iselio jer mu doma nije bilo sigurne buducnosti,pa znam sto to znaci.

Avatar GERO2
GERO2
10:25 31.01.2012.

Znate onu Srpsku-prema Hrvatima;Raseliti ih da ih manje ima.Sad sumnjam pomalo u istinitost te Srpske politike, bas zbog toga sto se Hrvati sele sami,jer ove 4 pametne djevojke vjerovatno se nece nikad vratiti u domovinu,jer ce im tamo svakako biti bolje nego doma.Hrvatska nista ne cini da bi to sprjecila,drzava nije atraktivna da bi drugi dolazili u nju,a kamo li da njeni studenti i mozgovi ostaju u njoj.Vjerovao sam da ce se poslije rata puno toga na tome promjeniti no cak je i gore.Za to nisu ginuli branitelji,oni koji su prezivjeli to znaju a Politicarima je to sasvim svejedno.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije