U intervjuu za Večernji list i još nekoliko najuglednijih europskih medija, predsjednik Europskog vijeća Charles Michel govori o dramatičnoj borbi protiv koronavirusa. Borbi na koju su, kaže, sada stopostotno koncentrirane sve države članice EU, ali koja će, priznaje, biti teška i vrlo kompleksna.
Tu su još bili novinari Financial Timesa, El Munda, La Stampe, Die Welta i nizozemskog Trouwa.
Iako i on i mi u Bruxellesu, intervju smo vodili telekonferencijski, zbog sprečavanja širenja zaraze.
Ljudi u Europi umiru zbog koronavirusa, mnogi ljudi će se vratiti životima drukčijim od života kojim su živjeli prije pandemije. Kako će EU preživjeti? Jer, kad vidimo problem u funkcioniranju jedinstvenog tržišta ili slobode kretanja u ovakvim izvanrednim okolnostima, pitamo se može li EU preživjeti ako se Europa zatvara u seriji nekoordiniranih nacionalnih mjera koje uvode izvanredno stanje?
- Zbog toga je ključno, zaista prijeko potrebno, da djelujemo zajedno. To je ono što radimo. Nije lako. To podrazumijeva da uvjeravamo, da imamo stalnu suradnju i dogovor među čelnicima država i vlada. Ali pogledajmo što je učinjeno proteklih dana. Hrvatsko predsjedništvo odmah je iniciralo izvanredne sastanke na ministarskoj razini. Prošloga tjedna, na temelju uvjerenja da je potrebno više raditi zajedno, imali smo prvu videokonferenciju među liderima, na kojoj smo se dogovorili o četiri smjera djelovanja. Posljednjih par dana Komisija i države članice pokušavaju postići važan napredak u koordinaciji i zajedničkom pristupu. I u utorak smo imali još jednu videokonferenciju s vrlo snažnom porukom. To je poruka da se držimo zajedno i da ćemo raditi zajedno kako bismo ograničili širenje virusa. Radit ćemo zajedno kako bismo osigurali medicinsku opremu. I radit ćemo zajedno kako bismo dali potporu istraživačima lijeka protiv koronavirusa. Istovremeno, razumijemo da je vrlo važno štititi integritet jedinstvenog tržišta, ali tako da pritom ostanemo realni: ovog trena moramo smanjiti kretanje građana kako bismo zaustavili širenje virusa.
Imaju li te mjere učinka? Koliko dugo očekujete da će nove unutarnje granične kontrole u EU ostati ondje?
- Proteklih dana s Komisijom smo radili na dvije stvari. Prvo, na restrikciji putovanja u EU koja nisu nužna. To je bilo važno učiniti kako bismo smanjili pritisak na zdravstvene sustave u Europi. I drugo, Komisija je dala smjernice državama članicama o zajedničkom pristupu upravljanju unutarnjim granicama. Države su se vrlo jasno politički složile s ta dva principa: moramo smanjiti kretanje u EU jer tako sprečavamo širenje virusa i štitimo zdravlje naših građana, a istovremeno moramo zadržati protok robe kako bismo očuvali integritet jedinstvenog tržišta. Zdrav razum nam to nalaže.
Vidjeli smo puno solidarnosti, ali međueuropska solidarnost je na iskušenju zbog primjera poput zabrane izvoza zaštitnih maski ili naprasnih zatvaranja granica. Kako izbjeći ponavljanje toga?
- U posljednjih par dana postigli smo napredak u dogovaranju zajedničkog pristupa, ali to nije dovoljno. Nijedna država ne može sama dobiti ovu bitku protiv koronavirusa. Radi se o globalnom izazovu, a sve države članice EU shvaćaju da trebamo raditi zajedno. Dat ću vam još jedan konkretan primjer: repatrijacija europskih građana iz trećih zemalja. Zajedno smo to učinili, to je nešto konkretno, nije apstraktno. Drugi primjer: radnici koji zbog posla svakodnevno prelaze granice unutar EU. U utorak smo donijeli važne odluke koje će im olakšati kretanje. Isto vrijedi i za probleme na poljskoj granici za državljane baltičkih članica EU.
Nejasno je zašto, primjerice, Austrija, Belgija ili Francuska uvode zabranu nepotrebnog izlaska iz domova, a Njemačka ne. Hoćete li preporučiti simultano uvođenje takve mjere u svim državama članica u kojima se virus širi značajnom brzinom?
- Donijeli smo odluku da se uspostave svakodnevne koordinacije ministra zdravlja i unutarnjih poslova iz svih država, kako bi se dijelile informacije. Ne mogu se sve odluke donijeti na europskoj razini, postoji nacionalna odgovornost. Ali kroz koordinaciju potičemo na stvaranje istog pristupa u pogledu sanitarnih mjera. Postoje neke razlike na nacionalnim razinama, ali osnovni pristup je jednak. Pokušavamo ograničiti kontakt između građana u svim državama članicama i preporučujemo društveno distanciranje. To nije jednostavno jer to znači da moramo mijenjati ustaljeno ponašanje. Teško je ograničiti kretanje. Ali to je važno za smanjenje širenja virusa. To je naš prvi prioritet kako bismo spasili što više života. Radimo zajedno, na temelju savjeta stručnjaka i znanstvenika.
Borba s ovom krizom je potpuno novo, drukčije iskustvo od prijašnjih kriza, financijskih ili terorističkih. Prije ste mogli reći ljudima da nastave s normalnim životom, rade, troše, ali sada je suprotno. Je li poruka da smo zajedno dovoljna? Ovo će promijeniti naše shvaćanje EU i nacionalne države. Trebamo li očekivati drukčije odgovore od lidera?
- Potpuno se slažem s vama. U vrijeme tragičnih terorističkih napada u Europi, bio sam premijer Belgije i važno je bilo jamčiti da će naše slobode i normalan život ostati nepromijenjeni. I sada moramo jamčiti slobode i temeljna prava, ali moramo shvatiti da je nužna temeljita promjena u ponašanju, socijalno distanciranje. Moramo ograničiti kretanje. To nije prirodno, nije lako, ali ova kriza to zahtjeva. A to smo postigli u par dana. Usporedite prošli tjedan i danas u europskim zemljama. Donijeli smo neke vrlo snažne odluke, snažne upute građanima. Najvažniji prioritet u sljedećim tjednima je zaustaviti širenje virusa, bez sumnji i bez oklijevanja. Nije moguće primijeniti klasična rješenja za krizne situacije, nego moramo biti inovativni i izgraditi nova rješenja, iz temelja promijeniti ponašanje. Svaki europski građanin može biti dio tog rješenja tako što će pratiti upute nacionalnih vlasti.
Kad kažete trebamo kreativna rješenja, onda to definitivno nije samo povećanje fiskalne potrošnje na uobičajen način. Jer, recesija o kojoj ćemo govoriti neće biti na 1, nego možda 10 posto. O kakvim ste mjerama raspravljali u utorak?
- Važno je da znamo kad trebamo što odlučiti. Trenutno, i u sljedećim danima, važno je pratiti upute nacionalnih vlasti, raditi od kuće kad god je to moguće. Na ekonomskoj razini, učinit ćemo sve što je potrebno. Učinili smo već puno proteklih dana i na nacionalnim razinama i na europskoj, i nastavit ćemo. Na primjer, sve odluke donesene na svim tim razinama daju likvidnost u visini 10 posto BDP-a. Fiskalne mjere imaju snagu 1 posto BDP-a. Ovo je jedinstvena situacija, a to znači da nam trebaju vrlo jasne i snažne mjere, i mi ih provodimo. Ekonomski aspekt je u biti društveni aspekt jer iza ekonomskih pokazatelja su poduzeća, radnici, građani i njihove obitelji. Najvažnije je štititi zdravlje građana, ali i njihov socijalni položaj.
Jeste li razgovarali sa šefovima država i vlada o ideji euro-obveznica (zajedničkih obveznica više država članica, koje bi se izdavale za financiranje borbe protiv koronavirusa, op.a.)?
- Bilo bi pogrešno komunicirati o tom pitanju na hirovit način. O takvim potencijalnim instrumentima odluka može biti obznanjena tek kad je nužna i kad ju je moguće donijeti. Imat ćemo priliku vratiti se tom pitanju tijekom videokonferencije lidera 27 država članica sljedećeg tjedna. Na temelju pripremnog rada koji provodim zajedno s Komisijom, Eurogrupom i Europskom središnjom bankom dat ću prijedloge šefovima država i vlada.
Belgija je od danas pojačala zabranu kretanja na ulicama, prije nje to je učinila Francuska, prije nje Španjolska, svi slijede Italiju, ali čini se da svi to rade s tjedan dana zakašnjenja. Neke zemlje i s dva tjedna zakašnjenja. Čini se da nisu naučile lekciju na temelju talijanskog iskustva i da ponavljaju greške. Jesu li ostale države članice u početku podcijenile situaciju u Italiji?
- Svaka je država članica, posebno posljednjih nekoliko dana, donijela vrlo snažne odluke, na temelju mišljenja svojih znanstvenika. Sada smo u potpuno drugačijoj situaciji nego dva-tri tjedna ranije. Prije par tjedana bilo je politički vrlo teško zamisliti da ćemo trebati tako radikalne mjere. Ali posljednjih dana zemlje ih uvode i sada svi shvaćamo da je to potrebno.
Italija se žalila na nedostatak solidarnosti ostalih država članica. Talijanski su građani vidjeli timove liječnika koji, zajedno s pomoći u maskama i medicinskom opremom, stižu iz Kine, a ne iz, primjerice, Finske ili Njemačke. U Europi su samo vidjeli zabrane izvoza. Je li EU posrnula u solidarnosti s Italijom?
- Italija je bila prva snažno, vrlo snažno pogođena zemlja i mi smo shvatili da je potrebno odmah stvoriti puno snažnijom suradnjom i suradnjom Europske komisije s državama članicama, pa smo stoga donijeli odluke s ciljem jačanja našeg zajedničkog, europskog dogovora. Shvaćam da u Italiji postoji dojam o pomanjkanju europske solidarnosti i zbog toga smo donijeli odluke o ubrzanju procesa koordinacije. Zbog toga smo uvjerili države članice da pokažu veću solidarnost u ovoj borbi protiv koronavirusa.
Europa se puno oslanja na uvoz iz zemalja izvan EU onih sastojaka koji su potrebni za proizvodnju nekih lijekova. Jeste li spokojni da je opskrba tim sastojcima koji dolaze izvan EU i dalje adekvatna, i da će proizvođači lijekova u EU dobivati sve što im je potrebno?
- To je bila jedna od najvažnijih tema prošlotjedne videokonferencije lidera. Mislim na pitanje kako mi, EU, možemo djelovati da zajamčimo sve potrebne proizvode i opremu koju trebamo. Europski povjerenik Thierry Breton u kontaktu s europskom industrijom pokušava riješiti razne probleme. U teškoj smo situaciji, ovo je teško razdoblje. Svi shvaćaju da je situacija vrlo kompleksna. To znači da iz dana u dan moramo donositi ispravne odluke i raditi zajedno. To je ono što činimo.
