Na parlamentarnim izborima 5. srpnja – desetim višestranačkim izborima u Hrvatskoj i devetim izborima od proglašenja neovisnosti – za mjesto 151 saborskog zastupnika natjecat će se 2669 kandidata na 192 liste, što je više nego na izborima 2016. godine, na kojima je bilo 177 lista, dok je na izborima 2015. godine bilo 166 lista.
Žena ‘čak’ 1 posto više
Bira se 151 zastupnik u 12 izbornih jedinica – po 14 zastupnika u 10 teritorijalnih izbornih jedinica u Hrvatskoj, tri zastupnika u 11. izbornoj jedinici za hrvatske građane bez prebivališta u Hrvatskoj i osam zastupnika nacionalnih manjina u 12. izbornoj jedinici. Od ukupnog broja kandidata 41 posto čine žene, što je nešto bolji omjer nego na izborima 2016. godine, na kojima je bilo 40 posto žena. Od 192 liste, njih 153 zadovoljavaju spolnu zastupljenost, dok 39 lista ne zadovoljava pravilo prema kojem na listi mora biti najmanje 40 posto pripadnika jednog spola. Na 32 liste podzastupljene su žene, a na dvije liste muškarci.
I HDZ i SDP-ova koalicija Restart ne poštuju spolne kvote na dvije liste, a Domovinski pokret Miroslava Škore na jednoj listi, zbog čega će platiti kaznu. Za jedno saborsko mjesto natječe se 17 kandidata i kandidatkinja, a njihova prosječna dob je nešto više od 48 godina, dok su na prošlim izborima kandidati u prosjeku bili mlađi za jednu godinu. I dok zanimanje za saborske mandate raste, interes za predstavljanje nacionalnih manjina u Saboru opada. Štoviše, broj kandidata i kandidatkinja za osam mjesta rezerviranih za nacionalne manjine prepolovio se u odnosu na pretprošle izbore: sada je zaprimljena 21 prijava, dok ih je prije pet godina bilo 41, a na prošlim izborima 29.
Iako je premijer i šef HDZ-a Andrej Plenković odlukom o raspuštanju Sabora i održavanju ljetnih parlamentarnih izbora planirao ostvariti brzu i glatku pobjedu na valu uspješnog upravljanja krizom izazvanom pandemijom koronavirusa, pred Hrvatskom su vjerojatno najneizvjesniji parlamentarni izbori u posljednja dva desetljeća.Premda je Plenković na nedavnim unutarstranačkim izborima uvjerljivo porazio desno stranačko krilo, time nije riješio problem s desnicom, koja se, nezadovoljna načinom na koji on vodi HDZ, okupila u Domovinskom pokretu Miroslava Škore, ali i u kadrovski osvježenom Mostu, na čijim su listama osvanuli i filozof i kolumnist Nino Raspudić i njegova supruga Marija Selak Raspudić, filozofkinja i bioetičarka.
Škorin Domovinski pokret i osvježeni Most, kojemu su još nedavno prognozirali političku smrt, sigurno će HDZ-u uzeti dio birača, što bi moglo ugroziti Plenkovićeve planove o brzom osvajanju novog premijerskog mandata i sastavljanju nove vlade, a time i odlučiti ove izbore. Plenković je nakon raspuštanja Sabora i raspisivanja izbora doživio dva velika udarca. Najprije je vukovarski gradonačelnik Ivan Penava sa svim vijećnicima HDZ-a, i to u najgorem trenutku, neposredno uoči izbora, napustio HDZ i prešao Škori, što je gubitak koji će biti teško nadoknaditi u kratkom razdoblju do izbora. Plenković u 5. izbornu jedinicu protiv Penave šalje ministra financija Zdravka Marića, koji je, doduše, jedan od najpopularnijih ministara u Plenkovićevoj Vladi, ali on formalno uopće nije član HDZ-a, što sigurno neće homogenizirati HDZ-ovo biračko tijelo u tom dijelu Hrvatske.
Drugi udarac svakako je odbijanje Damira Krstičevića da bude na čelu HDZ-ove liste u 10. izbornoj jedinici, što je u velikoj mjeri pokvarilo Plenkovićeve planove i zakompliciralo osvajanje Dalmacije, tradicionalne HDZ-ove utvrde. Sve je to natjeralo Plenkovića da u zadnji trenutak na izborne liste ipak uvrsti i marginaliziranog protukandidata na unutarstranačkim izborima Miru Kovača, “čovjeka s optužnicama” Božidara Kalmetu i Stevu Culeja, koji je na predsjedničkim izborima podržao Škoru, pokušavajući amortizirati udarce zdesna.
Zbog istog je razloga neočekivano angažiran i povjesničar Ivo Lučić, koji će pokušati osvojiti saborski mandat preferencijskim glasovima s 14. mjesta u 1. izbornoj jedinici. Čelnik SDP-a i kandidat Restart koalicije za premijera Davor Bernardić ovaj je put sastavio liste od svojih bliskih suradnika, od kojih su mnogi potpuno nepoznati javnosti, čime je pokazao da nije izvukao lekciju iz uspjeha na europskim izborima, kada su se na SDP-ovoj listi našla najjača stranačka imena, bez obzira na to jeli riječ o Bernardićevim protivnicima ili saveznicima, dok je sada jake stranačke igrače koji ga ne podržavaju ili stavljao na kraj lista ili ih uopće nije uvrstio na liste. Bernardiću je stoga stigla odbijenica utjecajnog Ranka Ostojića i mladog gradonačelnika Ploča Miše Krstičevića, koji su odbili nepovoljna mjesta na Bernardićevim listama.
Konkurencija SDP-u
Dok HDZ ima snažnu konkurenciju u Domovinskom pokretu i Mostu, i SDP je na ovim izborima, premda je oko sebe okupio relativno brojnu Restart koaliciju, dobio dobro artikuliranu i ujedinjenu konkurenciju na ljevici, pogotovo u Zagrebu. Riječ je o koaliciji Možemo, koja okuplja više stranaka koje su nastale upravo zbog nezadovoljstva SDP-om i njegovim liberalnim ekonomskim politikama. Koalicija Možemo na svojim je listama okupila istaknute aktiviste, kao i neka poznata lica poput frontmena Hladnog piva Mile Kekina.
I na drugim listama ne manjka poznatih lica, koja su, zapravo, svojevrstan mamac za birače, pogotovo u situacijama kada stranke nemaju organiziranu bazu i izgrađenu stranačku infrastrukturu. Tako su se u Škorinu bloku našli i komičar Željko Pervan i voditelj Davor Dretar Drele, koji će u svojim izbornim jedinicama pokušati parirati politički iskusnijim protukandidatima drugih političkih opcija. Strah od političkog nestanka natjerao je čak i Ivana Pernara i Ivana Vilibora Sinčića na pomirenje i zajednički izlazak na izbore, a bili su se žestoko posvađali nakon prošlih europskih izbora.
U SDPeu je svak svakome konkurencija.Bernardica ne zele za svog predsjednika barem 70% clanova sdpea. Sto se tice HDZea tu je za Plenkovica ipak lagodnija pozicija.