Godinu dana nakon što su pristupile Europskoj uniji, u Češkoj su povećane investicije na tržištu nekretnina 57 posto, Mađarskoj 236 posto, Poljskoj 84 posto! Dosad je ulazak u EU imao najmanji utjecaj na nekretninski biznis u Rumunjskoj jer je donio samo 10 posto rasta. Kako su se okolnosti u vrijeme pristupanja EU bitno promijenile, za domaće bi tržište nekretnina već i ponavljanje rumunjskog iskustva predstavljalo uspjeh. Hrvatska je posljednjih godina izbjegla dramatičan pad cijena, ali se dogodio dramatičan pad prodaje. Vrijednost prodaje na tržištu stanova pala je na samo 26 posto prometa iz 2007., a vrijednost prodanog građevinskog zemljišta samo na 17 posto! Cijene su pri tome, prema službenoj statistici, korigirane samo 10 posto!
Stanovi neće ići
Dobar dio domaće javnosti vjeruje da bi se tržište lakše oporavilo da je pad prodaje pratio i pad cijena, no kako je veza između nekretninskog biznisa i banaka prilično čvrsta, nitko od njih nije bio sklon rušenju cijena, već su se odlučili na taktiku čekanja. – Ulazak u EU neće imati utjecaja na tržište nekretnina jer je tržište omeđeno domaćom potražnjom – uvjerena je Maruška Vizek, analitičarka Ekonomskog instituta. Tko je čekao ulazak u EU da bi bolje prodao nekretninu, vjerojatno se preračunao jer je vrijeme cjenovnog buma iza nas. Usporedbu prometa nekretnina godinu dana nakon pristupanja EU pripremila je konzultantska tvrtka Jones Lang LaSalle, koja kaže da je iz današnje perspektive teško ustvrditi je li bum koji se događao u promatranim državama posljedica ulaska u EU ili rezultat povoljnih makroekonomskih uvjeta u trenutku pristupanja tih zemalja EU.
– U Hrvatskoj ne očekujemo značajne promjene na stambenom tržištu, a naročito ne u Zagrebu, gdje cijene stambenih nekretnina pritišću kontinuirane nepovoljne gospodarske prilike i prekomjerna ponuda – ističu autori studije. "Povećanje aktivnosti" moguće je jedino na jadranskoj obali, ali u kraćem roku neće biti znatnijeg povećanja volumena i vrijednosti jer su mogućnosti financiranja i u eurozoni ograničene. Stranci su, inače, lani kupili 3898 nekretnina u Hrvatskoj, približno 1200 manje nego 2011. godine. Ukupno je nakon 1991. godine oko 40 tisuća nekretnina završilo u rukama stranaca, mahom državljana EU, koji posljednjih godina mogu u Hrvatskoj kupovati nekretnine bez ikakvih pravnih prepreka.
Traže se skladišta
Ne očekuje se gužva ni na tržištu maloprodajnih prostora.
– Brendovi za koje smo razmjerno sigurni da dolaze na hrvatsko tržište jesu sportski brend Dechatlon, koji je u naprednoj fazi pregovora za otvaranje brojnih trgovina u Hrvatskoj nakon 1. srpnja, te turski brend Koton, koji planira otvoriti trgovinu u trgovačkom centru Westgate – navodi Tomislav Gregurić, direktor konzultantske kuće za Hrvatsku. Velik se potencijal, prema analizi, nalazi u trenutačno nedovoljno razvijenom sektoru industrijskih i skladišno-logističkih nekretnina. Hrvatska ima jedinstvenu zemljopisnu lokaciju kojom omogućava "developerima" i korisnicima skladišno-logističkih nekretnina lakše obavljanje poslovnih aktivnosti. Kao glavni grad i gospodarsko središte, Zagreb ima najveće koristi od aktivnosti na tržištu. "S očekivanim povećanjem kretanja roba, očekujemo veću potreba za kvalitetnim logističkim prostorima za uvoz i izvoz. Nakon pristupanja Europskoj uniji, Hrvatska će postati dio Transeuropske prometne mreže. Definirano je ukupno 10 koridora, koji su poznatiji kao koridori osnovne mreže na području EU, a Hrvatska će se moći priključiti na tri od ukupno 10 koridora: Mediteranski, Baltičko-jadranski i Strasbourg-Dunav", navodi se u analizi.
>> U ponudi 6500 gradskih stanova i 3600 poslovnih prostora
