Efekt uvođenja eura na cijene u siječnju i veljači bio je relativno blag te je iznosio 0,4 postotna boda, što ne odstupa od iskustava drugih zemalja koje su uvele euro, rezultat je preliminarne analize autora Europske središnje banke i HNB-a objavljene u blogu pod nazivom "Je li uvođenje eura dodatno povisilo inflaciju u Hrvatskoj?". Autori Matteo Falagiarda, Christine Gartner, Ivan Mužić i Andreja Pufnik tvrde da su siječanjske stope rasta cijena robe bile u skladu s povijesnim obrascima u prethodnih deset godina, ali su cijene usluga porasle više.
U veljači, pak, ni jedna od komponenti inflacije nije odstupala od povijesnih prosjeka. Autori ističu da je službena stopa rasta harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena u siječnju u odnosu na prethodni mjesec iznosila 0,3%, a u veljači 0,2%, što je među najnižim mjesečnim stopama rasta cijena u europodručju.
Uočeno je i da se udio atraktivnih cijena u maloprodaji (atraktivne cijene formiraju se na razinama poput "0,99") znatno smanjio, s 98% u kunama na 45% u eurima. Autori tvrde da je čak 65% cijena ostalo nepromijenjeno u siječnju u odnosu na prosinac, a od ostalih 35% čak je 25% cijena sniženo jer su neki trgovci zaokruživali cijene naniže kod preračunavanja u eure. Suprotno iskustvima ostalih članica europodručja, u Hrvatskoj se percepcija inflacije u siječnju smanjila u odnosu na prosinac.
VIDEO Kako izgleda život obitelji s više djece? Cijene u trgovini dva puta provjere, kupuju na akciji...
Test: članak je smijurija i vrijeđa svakog građana RH sa svojim postotnim bodovima, jer je poskupljenje neusporedivo veće. Lp.