Pandemiji se ne nazire kraj, drugi val koronavirusa SARS-CoV-2 hara od ljeta i neke je od europskih zemalja, poput Francuske i Češke, pogodio jače nego prvi. Istodobno, sa svakim hladnijim danom sve smo bliži redovitoj sezonskoj epidemiji jednog drugog virusa, influence. Dosad se čovječanstvo nije susrelo odjednom sa dva tako izrazito zarazna virusa, stoga će zima pred nama biti svojevrsni eksperiment koji će bez sumnje ući u medicinske anale.
Koronavirusi su u ljudskoj populaciji poznati već desetljećima i manifestirali su se kao prehlada odnosno infekcija gornjih dišnih putova. Međutim, djelovanje novog koronavirusa SARS-CoV-2 na ljudski organizam pokazalo se krajnje nepredvidivim, u rasponu od asimptomatskog djelovanja do smrtnih ishoda, pa je već devet mjeseci glavna tema stručne javnosti i os oko koje se vrte životi ljudi širom zemaljske kugle. Virus gripe, pak, u fokusu je više do sto godina. U 1. svjetskom ratu pokosio je više od 50 milijuna života, a epidemije gripe pojavljivale su se i prije kroz povijest, svaki put neobično naglo prestavši.
>> VIDEO Ivan Đikić: Ne smijemo ignorirati virus. Treba povećati broj cijepljenja protiv gripe
Nepredvidivosti gripe najviše pridonosi to što njezin uzročnik, za razliku od nekih drugih virusa, stalno mijenja genetsku strukturu i javlja se uvijek u različitom obliku, izmijenjen, pa ljudi iz sezone u sezonu mogu obolijevati od gripe jer protutijela stvorena kod prethodnog kontakta s virusom malo ili nimalo ne djeluju na mutirane viruse. Zbog tih se mutacija i cjepiva protiv gripe stalno modificiraju. I koronavirus i virus influence kapljično se vrlo lako prenose. SARS-CoV-2 je na čovjeka prešao sa šišmiša, dok je smrtonosna španjolska gripa na čovjeka najvjerojatnije prešla sa svinje, gdje je virus mutirao i kao novi virus prešao na čovjeka. Naime, kako je u stručnim časopisima zabilježio dr. Vladimir Draženović, na zaostalom obdukcijskom materijalu iz 1918. dokazano je da se radi o mutiranoj varijatni virusa influence tipa A.
Ususret nadolazećoj sezoni respiratornih infekcija i očekivanom širenju bolesti COVID-19, s ciljem da se što više prevenira šteta za ljudsko zdravlje i živote, zdravstveni stručnjaci više nego ikad preporučuju cijepljenje protiv tih bolesti, jer cijepljenje je jedna od najučinkovitijih mjera prevencije koju promiče suvremena medicina.
- Želimo spriječiti eventualno istodobno obolijevanje ljudi od respiratornih bolesti protiv kojih imamo učinkovito cjepivo. Osim spašenih života, troškovi za naše zdravstvo bili bi manji jer se time štede i antibiotici i troškovi hospitalizacije - izjavila je doc. Maja Jakševac Mikša, izvršna direktorica Hrvatskog farmaceutskog društva, predstavljajući kampanju #PREVENCIJA, a ne #KOMPLIKACIJA usmjerenu na cijepljenje protiv respiratornih bolesti.
Naime, osim gripe, velik rizik i ozbiljne zdravstvene komplikacije uzrokuju i bolesti uzrokovane pneumokoknom bakterijom kao najčešćim uzročnikom upale pluća, posebice zimi, od prosinca do veljače. Sve osobe s kroničnim nezaraznim bolestima, osobe starije od 65 godina, svi imunokompromitirani, zdravstveni djelatnici i oni koji rade u domovima za starije i nemoćne imaju pravo na besplatno cijepljenje protiv gripe. Vrlo je slično i s cjepivom protiv pneumokoka. Ono je od 2019. u obveznom programu cijepljenja dojenčadi, a tu se ubrajaju i rizične skupine djece. Kod odraslih su to oni s kroničnim bolestima - šećerna bolest, plućne bolesti, bolesti srca i krvnih žila, maligna oboljenja, transplantirani itd.
Izbjegnite komplikacije
- Cijepljenje je sasvim sigurno povijesno najučinkovitija javnozdravstvena intervencija. One koji ne vjeruju u cijepljenje usporedio bih s onima koji tvrde da Zemlja nije okrugla nego ravna - poručio je nedavno doc. Krunoslav Capak, ravnatelj HZJZ-a.
Pneumokok može izazvati brojne infekcije i komplikacije. U starijoj dobi su to najčešće teške upale pluća, a to se događa često u sezoni gripe.
- Tada može biti velikih komplikacija, poput sepse. Ako se radi o upali pluća, onda taj bolesnik ima inkubaciju dva-tri dana. Dakle, od onog trenutka kad je izložen nekoj drugoj osobi koja je bolesna, prijenos je kapljični. Bolest obično počinje iznenada iznimno visokom temperaturom, općom malaksalošću, glavoboljom, ponekad i mučninom, teškim produktivnim kašljem i bolovima u prsima. To može biti i kod mladih osoba, oni je često nazivaju „brutalna" bolest. Vidite mladog čovjeka koji vam dođe na vrata ambulante i odmah možete zaključiti da ima pneumokok. Oni se u pravilu oporave, no za starije osobe je to vrlo teška i opasna bolest. Evo, da ilustriram što je kombinacija gripe i pneumokoka napravila prije 102 godine, 1918. kada je vladala španjolska gripa; rat je tada odnio 10 milijuna ljudi, glad dva milijuna, a gripa u kombinaciji s pneumokokom više od 50 milijuna ljudi - navela je pri predstavljanju navedene kampanje dr. Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević".
Stručnjaci napominju da slabiji imuni sustav povećava mogućnost infekcije i razvoja bolesti, a sve je češća otpornost pneumokoka na konvencionalne antibiotike, zbog čega je cjepivo druga efikasna metoda kontrole pneumokokne bolesti. Važno je da se cjepivo može primijeniti u kombinaciji s nekim drugim cjepivima koja su redovita prema kalendaru.
- Cijepljenje protiv sezonske gripe i pneumokoka moguće je provesti istodobno, pri čemu se svako cjepivo aplicira na drugo mjesto, uobičajeno u obje nadlaktice. S obzirom na to da je nakon cijepljenja potrebno određeno vrijeme kako bi se imunost razvila, potrebno je kampanju cijepljenja protiv gripe započeti na vrijeme, prije pojave virusa gripe u cirkulaciji - pojašnjava nam prim. Miroslav Venus, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Virovitičko-podravske županije i predsjednik Hrvatskog epidemiološkog društva.
Cijepljenje svakako preporučuje i prof. dr. Nenad Ban, molekularni biolog s prestižnog švicarskog Federalnog tehničkog instituta u Zürichu (ETH).
- I ja bih preporučio da se svi koji mogu cijepe protiv gripe ove jeseni. To ima smisla i inače, a pogotovo u ovoj situaciji kada smo usred pandemije koronavirusa. Cijepljenje će pomoći i da se ljudi ne inficiraju istodobno s oba virusa, a pomoći će i da ne moraju ići na testiranja zbog toga što ne znaju jesu li dobili gripu ili COVID-19. Dakle, oni koji su cijepljeni protiv gripe, dobiju li simptome slične gripi, na primjer glavobolju, temperaturu i kašalj, onda bi se vjerojatno moglo brže posumnjati na COVID-19 pa će te ljude biti lakše dijagnosticirati i izolirati - kaže prof. dr. Ban i nastavlja: - Sva djeca u Hrvatskoj obvezno dobiju cjepivo Di-Te-Per protiv tri bolesti istovremeno: difterije, tetanusa i hripavca, također i Mo-Pa-Ru, protiv ospica, zaušnjaka i rubeole. Dakle, cijepljenje protiv više bolesti istovremeno ili u kratkom razmaku nije nikakav problem - ustvrdio je prof. dr. Ban.
Cjepivo protiv gripe i polisaharidno pneumokokno cjepivo mogu se primijeniti pri istom posjetu, no i uz razmak, ovisno o dogovoru s izabranim liječnikom i dostupnosti cjepiva, doznajemo od epidemiologinje dr. Zvjezdane Lovrić Makarić iz Službe za epidemiologiju HZJZ-a.
A što se točno ljudskom organizmu može dogoditi ako osoba istodobno oboli od gripe i koronavirusa?
- Dolaskom virusa gripe, zbog određene sličnosti kliničkih znakova i simptoma bolesti, kliničarima će biti otežano razlučiti o kojem oboljenju se radi, a zbog postojeće lokalne transmisije virusa SARS-CoV-2, epidemiološki anamnestički podaci bit će ograničene vrijednosti. S obzirom na to da postoji teorijska mogućnost istodobnog zaražavanja s oba virusa, situacija postaje zahtjevnija za zdravstvene radnike, ali i opasnija za pacijente. Naime, zna se da gripa može oslabiti organizam bolesnika te da je onda podložniji drugim infekcijama, pa su poznate situacije tzv. bakterijskih superinfekcija kada se neka bakterija, poput pneumokoka, nadoveže na gripu i uzrokuje neku od akutnih komplikacija, poput upale pluća i sl. Zato je izrazito važno provesti pravodobno preventivno cijepljenje protiv gripe, posebice osjetljivih dijelova naše populacije (starije osobe, osobe s kroničnim bolestima) kod kojih će provedeno cijepljenje, posebice ako se provodi redovito svake sezone, stvoriti određenu kvalitetnu zaštitu. To bi, uz neke druge anamnestičke podatke, mogao biti značajan podatak koji će liječnika navesti da posumnja kako se vjerojatnije radi o bolesti COVID-19, a ne gripi. Pritom napominjem važnost što ranije provedene kampanje cijepljenja protiv gripe kako bi se na vrijeme razvila imunost kod cijepljenih osoba. Posebice je važno da se protiv gripe, uz već spomenute osjetljive dijelove naše populacije, procijepe i zdravstveni djelatnici. Podizanju razine svijesti o potrebi takvog cijepljenja u populaciji dodatno bi pomoglo kada bi cjepni obuhvati zdravstvenih djelatnika bili zadovoljavajući. Time bismo svi zajedno vlastitim primjerom pokazali da još držimo do javnog zdravlja koje nam je u ovim vremenima neophodno potrebno - objašnjava prim. Venus.
>> VEČERNJI TV Igor Štagljar: Nikada nije bilo važnije cijepiti se protiv gripe kao ove jeseni
Slično je i s pneumokokom. Osim što je obvezno za djecu, otprije se primjenjuje za cijepljenje odraslih prema određenim indikacijama - kod onih koji imaju funkcionalnu ili anatomsku aspleniju, kod onih koji su imunokompromitirani, odnosno imaju kronične bolesti.
- Kod svih njih povećana je opasnost od upale pluća kao akutne bolesti uzrokovane pneumokokom. Naravno da se po sličnom obrascu kao i s gripom, bakterijska pneumokokna superinfekcija može razviti i nakon infekcije virusom SARS-CoV-2 kod iste osobe. U hladnijim, zimskim mjesecima sve navedeno je izglednije zbog našega ponašanja, jer se zatvaramo u grijane prostore i slabije provjetravamo pri čemu se zrak koji udišemo suši. Pri tome dolazi do isušivanja sluznice dišnog sustava što pogoduje širenju virusa u respiratornom traktu. Ako je pritom više ljudi na manjoj površini zatvorenog prostora, poput zatvorenih kolektiva (domovi za starije i nemoćne), opasnost je tim veća. Stoga se preporučuje istodobno cijepljenje takvih osoba i protiv sezonske gripe i protiv pneumokoka - jasan je prim. Venus.
Prve doze za desetak dana
Upala pluća kao najčešća komplikacija respiratornih bolesti, znači, moguća je i od gripe, i od pneumokoka i od koronavirusa. Bakterijska ili virusna, upala pluća dovodi do disfunkcije plućnih alveola i kisik više ne pristiže, a oboljeloj osobi ponestaje zraka, što može dovesti do potrebe za mehaničkom potporom disanju ili za respiratorom. Hrvatska trenutačno ima 800 respiratora, 500 stacionarnih i 300 mobilnih, a prema programu EK stići će ih još 250, ukupno 1050, što bi, prema procjenama stručnjaka, trebalo biti dovoljno za slučaj da se situacija s COVID-19 pogorša. Zato, ako prijašnjih godina i nisu, mnogi ovih dana razmišljaju bi li se cijepili protiv gripe, a u kalkulaciju uvode i pitanje budućeg cjepiva protiv koronavirusa.
- Do stvaranja cjepiva protiv bolesti COVID-19 i njegove distribucije još je, na žalost, daleko. Pri tome je bitno naglasiti dvije stvari: treba se nadati da će cjepivo biti kvalitetno s obzirom na njegovu imunogenost - sposobnost da stvori kvalitetnu zaštitu, i reaktogenost - postojanje eventualnih komplikacija - zaključuje prim. Venus.
Za prof. Bana je razmišljanje o mogućoj interakciji cjepiva protiv gripe i koronavirusa bespredmetno jer neće biti cjepiva protiv COVID-19 ove jeseni. - Dakle, najbolja strategija da se izbjegne simultana infekcija gripom i SARS-CoV-2 je da se cijepimo protiv gripe - ponavlja on.
HZJZ je za ovu sezonu naručio 460.000 doza cjepiva protiv gripe namijenjenih rizičnim skupinama, za koje je ono i besplatno. Dolazak prvih 200.000 doza očekuje se oko 15. listopada, a drugih 260.000 doza do kraja listopada. Cijepljenje će početi čim HZJZ distribuira prvih 200.000 doza, a najvjerojatnije potkraj listopada. U tijeku je i nabava dodatnih 130.000 doza koje bi trebale stići u prosincu.
Bog nek nam je na pomoći od sve ove propagande i širenja straha putem medija širom svijeta.