Predsjednik uprave Hanfe Ante Samodol najavio je da će smanjiti troškove funkcioniranja drugog i trećeg mirovinskog stupa, ali i izmjenu zakona, zatreba li, i “brutalnu”, kako bi omogućio građanima da, proporcionalno uplatama, postanu suvlasnici društava za upravljanje mirovinskim fondovima.
Različite želje
Kako nam je Samodol potvrdio, o ideji da članovi fondova postanu suvlasnici razgovara se s predstavnicima mirovinskih fondova još lani od proljeća. Ipak, mirovinci su ostali iznenađeni tim prijedlogom.
– Prijedlog je da se osnuje povjerenički odbor u kojem bi sudjelovali i članovi fonda, a podjelom vlasništva reducirali bi se rizici i redefinirao sustav jamstava i troškova – objašnjava Samodol. Neki ekonomisti pak misle drukčije.
– Interes je članova fonda što niža naknada i što veća mirovina, a interes je dioničara društva što viša naknada i veći profit. Ne vidim kako se ove dvije uloge mogu spojiti niti kakav bi bio njihov smisao. Ako su naknade društvima previsoke, Hanfa ih može sniziti. Ako je struktura naknada nezadovoljavajuća, Ministarstvo gospodarstva može je izmijeniti zakonom – kaže Zoran Anušić, viši ekonomist Svjetske banke, koja je bila glavni partner i savjetnik Vladi u mirovinskoj reformi.
– Ako je problem u prevelikoj zatvorenosti, koncentraciji ili čak kartelizaciji sustava, može se olakšati ulaz novim mirovinskim društvima i uvesti mjere za povećanje konkurencije, kao što su raspored novih neraspoređenih članova najboljima ili najmanjima ili najjeftinijima, uvođenje potportfelja i segmentirane naknade za upravljanje, eventualnog default fonda – dodaje Anušić.
Osnivanje potportfelja
– Znači li to da bi svatko tko otvori račun u banci uz visoke naknade za otvaranje tog računa trebao postati suvlasnik banke kako bi se “svi efekti rasporedili po štedišama”? Ili bi trebao tražiti jeftiniju banku? Ili bi, ako takve nema, regulator i nadzornik trebali poraditi na tome da je ima? – pita Anušić i dodaje da bi država mjerama trebala raditi na smanjivanju troškova i većoj konkurentnosti u drugom stupu, a ne na “participaciji članova u (ekstra)profitu koji taj sustav generira, djelomično i zbog inercije nadzornika i regulatora.” Anđelka Buneta, prva ravnateljica Regosa, tvrdi da se već na početku mirovinske reforme razgovaralo o mogućnosti da u vlasničku strukturu uđe i netko drugi. A Vlada je u novom PEP-u najavila povećanje stope za drugi stup, no s obzirom na situaciju to je teško izvedivo i ove godine. A planira se, što i Samodol predlaže, osnivanje potportfelja kroz koji bi se dala mogućnost članovima fonda odabir ulaganja u rizičnije ili konzervativnije vrijednosnice.
Članovi fonda neka biraju – ulagati u rizične ili sigurnije vrijednosnice
Svjetska banka: Može se olakšati ulaz novim mirovinskim društvima i uvesti mjere za povećanje konkurencije
Komentara 5
Oni se bave drugim stupom... Ma dajte, ono što ždere novce, glomazno je i nefikasno je prvi stup, njega treba pod hitno restrukturirati i reformirati, drugi i treći stup usporedivo su zanemarivi problem. Sad ćemo malo zabavljati narod s lošim drugim stupovima, da bismo našli opravdanje za njihovu nacionalizaciju i prelijevanje love u šuplji prvi stup... Ili ako želite funkcionalnost prvog stupa, uvezite još cca. 2-3 miliona radnika iz Ukraine, tj. stvorite još toliko radnih mjesta. Da bi ovih 1.3 miliona penzića po sustavu solidarnosti moglo dobivati normalnu penziju, treba nam nekih 3-4 mil. zaposlenih, ovako je sve samo pretakanje iz šupljeg u prazno i odgađanje urušavanja sustava. No problem je da bismo održali nemoguće, sada su ogromna davanja na plaće i uz to se konstantno zadužujemo. Za 1.5 milijardu mjesečno zadužujemo naše unuke da bi naši djedovi imali penziju...
prvi stup je problem! Ovo su dobrovoljni fondovi i trebaju tako i ostati. Tko hoće ali i nažalost tko ima neka si sam ulaže koliko hoče. Za radništvo i sirotinju taj drugi i ostali nije dokućiv na adekvatan naćin. No,, prvi .....izdvaja 1500 kn za mirovinsko a onda živi još 30 g. a mirovina mu 5000 kn. I kako da takav fond pozitivno posluje. Nap. ulaganja...... nedugo su mirovinci kupili dionice INE po cijeni 2800 kn, ali kad su one bile po 1800 ili 2200 onda im to nije palo na pamet? Tako se sa svime kod nas radi. Dali namjerno ?
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
čuj Šonje niko ne govori da postoji čarobni štapić...... ali ako se neko nije proslavio ima da ga se pozove na odgovornost da detaljno objasni .......e ima da odgovara za sve detalje a ne ko je jamio jamio je....