Čak i kada postoje jasna opredjeljenja s hrvatske i bošnjačke strane, a čini se da se sada ide u smjeru sklanjanja SNSD-a, na čijem je čelu predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, iz državne vlasti te postupnoj demontaži njegove vlade u tome entitetu i sklapanje pakta sa srpskom oporbom, u Bosni i Hercegovini ne može se sa sigurnošću reći kako će se to i provesti. U Kupresu su se u subotu od medija pokušali skriti vodeći predstavnici hrvatske politike, HDZ-a BiH i srpske oporbe SNSD-u Milorada Dodika. Riječ je o predstavnicima Srpske demokratske stranke, Partije demokratskog progresa i stranke Narod i pravda. Čelnik HDZ-a BiH Dragan Čović istaknuo je nakon susreta da se, bez obzira na političke razlike, mora provesti sve ono što je obećano u posljednjih godinu dana, bilo da je riječ o pitanjima unutarnje stabilnosti, ekonomije ili europskog puta BiH.
Ovakav susret do prije samo mjesec dana bio je nezamisliv upravo zbog partnerstva koje su godinama gradili čelnici HDZ-a BiH Dragan Čović i SNSD-a Milorad Dodik. Zbog čega se ponajprije hrvatskog čelnika iz BiH, zahvaljujući što površnim analizama, a što dobro smišljenim probošnjačkim PR-om, nastojalo predstaviti kao nekoga tko se bavi urotom protiv Bošnjaka i države BiH? Razlaz u pogledima u vezi s BiH, nadilaženjem krize, rješavanjem hrvatskoga pitanja i europskim putom zemlje između Čovića i Dodika postao je jasniji nakon njegovih poteza kojim svakodnevno osporava državne institucije BiH, napose pravosuđe, te donosi odluke koje se razumiju kao separatizam.
Čovićevo i Dodikovo 'razumijevanje' bila je čista politička pragma. Najprije je Čović nametnuo pravilo poštovanja legitimiteta izborne volje triju naroda, a Dodik je više od 20 posljednjih godina većinski izbor Srba. Kao što je HDZ BiH izbor Hrvata. Takvim je pristupom nastojao ostvariti trenutačni ultimativni cilj toga naroda – izmjene izbornoga zakona kako bi se jednom zauvijek spriječilo da tri i pol puta brojniji Bošnjaci prestanu preglasavati Hrvate, te nastave birati njihove političke predstavnike.
Bilo da je riječ o prevažnom, gornjem nacionalno koncipiranom Domu naroda, gdje su se Bošnjaci čak lažno izjašnjavali kao Hrvati kako bi bili birani u hrvatski klub, do korištenja brojnosti čime je u četiri navrata Hrvatima nametnut Željko Komšić. Političkim manevrom otvaranja prostora srpskoj oporbi u državnoj vlasti, koju je na to inače ohrabrila međunarodna zajednica, i na čemu inzistiraju bošnjački političari, Čović je vjerojatno nikada snažnije došao u poziciju da ostvari taj cilj.
Naime, prema dobro upućenim izvorima, hrvatski uvjet za pokušaj da se SNSD skloni iz državne vlasti upravo je izmjena izbornog zakona kako bi se prestalo s kršenjem Daytonskog mirovnog sporazuma koji ove godine 'obilježava' 30 godina s nikada neizvjesnijim raspletom. No nije SNSD jedini čijih se usluga odrekao HDZ BiH. Nakon izbora 2022. Čović je prekinuo i najdulju političku romancu sa SDA Bakira Izetbegovića na poticaj međunarodne zajednice angažirane u BiH, ali nakon prijetnji te stranke da će Hrvate potpuno izbaciti iz vlasti po uzoru na fenomen Komšić.
Čovićev razgovor s oporbom i mogući zaokret čelnik SNSD-a Milorad Dodik nazvao je pogreškom podsjećajući kako je upravo ta stranka spriječila da se 2010. Hrvate ne izbaci iz državnog Vijeća ministara BiH. Dodik je podržao HDZ BiH kako bi spriječili bošnjačke planove da se 2017. uz potporu tadašnje američke veleposlanice Maureen Cormack Hrvati posve razvlaste u Federaciji BiH. Ili pak kad je kao srpski član Predsjedništva proglasio Pelješki most 'srpskim vitalnim interesom' i spriječio da se međunarodnom arbitražom pokuša zaustaviti gradnja.
