Premda je prema Vatikanskim ugovorima država bila dužna utvrditi popis imovine oduzete Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj za komunističkog režima i vratiti imovinu koju je moguće vratiti, a za onu koju nije naći odgovarajuću zamjenu, takav popis nikad nije napravljen. Crkvi je u proteklih 20-ak godina država darovala zamjenske nekretnine vrijedne oko 300 milijuna kuna, no to je tek djelić oduzete imovine.
Uzimali nekretnine, pa i zalihe vina
Jedini koji se temeljito bavio oduzimanjem crkvene imovine i na toj temi je i doktorirao je povjesničar Miroslav Akmadža iz Hrvatskog instituta za povijest, koji nam kaže da su Crkvi oduzete stotine zgrada na dobrim i elitnim gradskim lokacijama, najviše u Zagrebu. U vlasništvu Crkve bile su Varaždinske toplice te zagrebačka Opća bolnica u Vrtlarskoj ulici, danas KBC Sestre milosrdnice. Do popisa Crkvi oduzete imovine Akmadža je došao pretražujući Hrvatski državni arhiv, Nadbiskupijski arhiv u Zagrebu, Fond Komisije za odnose s vjerskim zajednicama, Fond Komisije za agrarnu reformu i kolonizaciju NRH, Fond Komisije za nacionalizaciju... U knjizi “Oduzimanje imovine Katoličkoj crkvi i crkveno-državni odnosi od 1945. do 1966. – Primjer Zagrebačke nadbiskupije” napravio je detaljnu analizu za Zagrebačku nadbiskupiju, koja je posjedovala 90% imovine Crkve i obuhvaćala područje današnje Požeške i Varaždinske biskupije. Prvo otimanje imovine uslijedilo je nakon Zakona o agrarnoj reformi i kolonizaciji iz 1945.
– Sve crkvene ustanove i zaklade na području Zagrebačke nadbiskupije posjedovale su oko 28.000 jutara zemljišta, a agrarnom reformom oduzeto im je oko 23.000 jutara zemlje – kaže Akmadža. Agrarnom reformom župama Zagrebačke nadbiskupije oduzeto je najmanje 18 stambenih zgrada, šest gospodarskih, osam kuća, kupališna zgrada i svi stambeni objekti u Varaždinskim toplicama, štaglji, klijeti, svinjci, kukuruznjaci... Oduzimane su im i zalihe vina, rakije, kukuruza, ali i krave, telad, junice, svinje, zaprežna kola, kočije, kotlovi za pečenje rakije... Uslijedilo je izvlaštenje crkvene imovine po Osnovnom zakonu o eksproprijaciji iz 1947. Akmadža navodi slučajeve izvlaštenja nekretnina Crkve na području Zagrebačke nadbiskupije poput onih na Sv. Duhu 127 u Zagrebu za potrebe Škole narodne milicije. Vrtovi na Kaptolu iza dvorova od broja 10 do 15, s manjim zgradama u vrtovima izvlašteni za potrebe općine Gornji grad. Najvrednije crkvene nekretnine oduzimane su od 1945. do 1966. po zakonima o nacionalizaciji. Nacionalizirana je Opća bolnica u Vrtlarskoj ulici 15, današnji KBC Sestre milosrdnice s dvorištem i objekt s dvorištem u Vrtlarskoj 5 u kojem su stanovale sestre koje su radile u bolnici.
U Zagrebu su nacionalizirane i zgrade Prvostolnog kaptola zagrebačkog na Gupčevoj zvijezdi 3, u Vodnikovoj ulici 10, na Kaptolu broj 1, 5, 5/1, 7/1, 7, 15, 15/1 i 27, zgrade Zagrebačke nadbiskupije u Vlaškoj 28, 70/2, 70 b, 70 c, 70 d, 70 e, 72, 72 a, 72 b, Kraševoj ulici 2, 4, 6 i 8, Martićevoj 29, 31, 31 a, 31 b, 31 c, 33, 33 a, 33 b, 35 i 37, te Ratkajevu prolazu 1, 3, 5 i 7, zgrade Mirovinskog zavoda svećenika Nadbiskupije zagrebačke u Teslinoj ulici 11, Palmotićevoj 3 i Vinogradskoj 76. Nacionalizirane su i zgrade Nadarbine Nadbiskupije zagrebačke u Habdelićevoj ulici 1 i Kamenitoj 11, 13 i 15, bivši Plemićki konvikt. Nacionalizirane su i zgrade Bogoslovnog sjemeništa u Ilici 168, 168/1, 168 a, škole Družbe sestara milosrdnica Sv. Vinka Paulskoga u Gundulićevoj ulici 10 i 12 i Varšavskoj 17 .
Imovina Crkve stjecana je stoljećima
Akmadža je za 23.000 jutara zemlje oduzete Zagrebačkoj nadbiskupiji pronašao dokumente, što ne znači, kaže, da Crkvi nije oduzeto i više.
– Ne vjerujem da će im to ikad biti vraćeno jer su to šume i zemljišta koje je sad nemoguće vratiti. Prema službenim podacima tadašnje Komisije za vjerska pitanja, Crkvi je oduzeto 328 zgrada, sve na elitnim lokacijama u centru Zagreba, Rijeke, Splita, Varaždina. Malo toga je vraćeno, a ono što jest uglavnom su bile zamjenske nekretnine u obliku vojarni poput onih u Zagrebu u kojima je sad Katoličko sveučilište. Tako je bilo i u Varaždinu i još nekim gradovima – tvrdi. Za one koji se pitaju odakle Crkvi tolika imovina, odgovara:
– Imovina Crkve stjecana je stoljećima, nije ju Crkva ukrala. Devedeset posto imovine vjernici, plemići i kneževi oporučno su prije smrti ostavljali Crkvi, časne sestre su u miraz donosile dio svoje imovine i priključivale je samostanu – kaže. Crkva je svjesna, drži, da neće svu imovinu vratiti, ali pokušava dobiti što može. I Frane Staničić sa zagrebačkog Pravnog fakulteta ističe da cijeli popis Crkvi oduzete imovine nemaju ni Crkva ni država koja ga je bila dužna napraviti, no Crkva tvrdi, dodaje, da joj je vraćeno oko 10 posto imovine.
>> Pogledajte video: Porez na imovinu: Razlozi 'za' i 'protiv'
Opet bi lijevi krali.Crkveno ne dirajte jer Crkva,narod jest.