Na izborima 2020. godine, kad je tadašnja oporba prvi puta nakon tri desetljeća porazila Demokratsku partiju socijalista Mila Đukanovića, izlaznost je iznosila skoro 78 posto. Na ovim izborima sudjeluje 15 stranaka i koalicija, a istraživanja su pokazala da će Pokret Europa sad (PES), politička stranka nastala iz prve vlade formirane nakon parlamentarnih izbora u kolovozu 2020. odnijeti pobjedu.
Tijek događaja:
22:20 Ranije projekcije pokazivale su da bi PES mogao osvojiti 30 posto glasova. Izvanredne izbore u Crnoj Gori obilježila je rekordno niska izlaznost od oko 55 posto, te odličan rezultat manjinskih stranaka. Pokret Europa sad je politička stranka nastala iz prve vlade formirane nakon parlamentarnih izbora u kolovozu 2020., a čelnici su joj nekadašnji ministri u vladi bivšeg premijera Zdravka Krivokapića, Milojko Spajić i Jakov Milatović. Ta je vlada formirana pod jakim utjecajem Srpske pravoslavne crkve.
Spajić i Milatović dobili su podršku građana nakon što su početkom 2022., uoči pada Krivokapićeve vlade, uspjeli minimalnu plaću u Crnoj Gori povećati sa 220 na 450 eura. Jakov Milatović potom je početkom travnja izabran je za predsjednika Crne Gore, porazivši u drugom krugu predsjedničkih izbora dotadašnjeg predsjednika Mila Đukanovića.
Demokratska partija socijalista Mila Đukanovića osvojila je 22 posto glasova - ili 22 mandata - iako na njenoj izbornoj listi nakon duže od tri desetljeća nije bilo Đukanovića i njegovih dugogodišnjih suradnika. Đukanović je u travnju, nakon poraza na predsjedničkim izborima, podnio ostavku na mjesto čelnika stranke. Koalicija Ujedinjene reformske akcije i Demokratske Crne Gore, aktualnog premijera Dritana Abazovića i bivšeg predsjednika parlamenta Alekse Bečića osvojila je 13 posto glasova, ili 11 mandata.
Koalicija nastala raspadom desnog, prosrpskog i proruskog Demokratskog fronta, a koju čine Nova srpska demokratija, četničkog vojvode Andrije Mandića i Demokratska narodna partija Milana Kneževića osvojila je 15 posto podrške birača, ili 14 mandata, dok je treći član ugašenog Demokratskog fronta, Pokret za promjene Nebojše Medojevića ostao ispod cenzusa.
Očekivano, jedina stranka Hrvata u Crnoj Gori, Hrvatska građanska inicijativa (HGI), uspjela je prijeći povlašteni census od 0,3 posto važećih glasova i osvojiti jedan mandat. Premijer Andrej Plenković čestitao je predsjedniku HGI-a Adrijanu Vuksanoviću izbor u crnogorski parlament, priopćio je premijer na Twitteru. Dvije albanske nacionalne stranke također su osvojile po jedan mandat, no ne isključuje se mogućnost da do jutra njihov broj mandata poraste na tri. Najveće iznenađenje je Bošnjačka stranka koja bi u budućem crnogorskom parlamentu mogla imati šest mandata, u odnosu na dva koja su imali u postojećem sazivu.
Konačni broj mandata ipak će biti poznat tek nakon prebrojavanja svih glasova jer će se glasovi onih koji nisu prešli prag preliti na pobjednike izbora. Izvanredne parlamentarne izbore u Crnoj Gori pratilo je oko dvije tisuće domaćih i stranih promatrača koji nisu zabilježili nepravilnosti koje bi mogle utjecati na izborni rezultat. Na izborima je sudjelovalo 15 stranaka i koalicija. Crnogorski parlament broji 81 zastupničko mjesto.
21:20 Na današnjim izvanrednim parlamentarnim izborima pokret Europa sada osvojio je 25,5 posto glasova, pokazuju preliminarni podaci Centra za praćenje i istraživanje (CeMI) na temelju 60,5 posto obrađenog uzorka. Koalicija "Zajedno" (DPS-SD-LP-DUA) osvojila je 23,2 posto, "Za budućnost Crne Gore" 15,5, koalicija "Hrabro se broji" Demokrate i GP URA 12,5 posto. Javljaju tako crnogorski mediji.
Bošnjačka stranka ima sedam posto, SNP i Demos 3,5 posto. Ispod cenzusa trenutno su Pravda za sve s 2,7 posto, SDP s 2,6 posto, Preokret s 1,4 posto i Narodna koalicija s 1,2 posto. Albanski forum ima 1,9 posto, Albanski savez 1,3 posto, Pokret za promjene 0,7 posto, Hrvatska građanska inicijativa 0,6 posto i Mi možemo 0,5 posto."
21:05 Čelnik stranke PES Milojko Spajić kazao je da očekuje pobjedu te da u narednih nekoliko godina Crnu Goru vidi kao uspješnu zemlju, posebno u domeni gospodarstva. On je novinarima nakon glasanja kazao da su svi izbori praznik demokracije, a da su parlamentarni posebno bitni. "Razumijem da su građani umorni od crnogorskog stila politike, ali parlamentarni izbori znače život u naredne četiri godine jer će parlament izglasavati reforme i zakone za sve nas", kazao je Spajić. Predviđa se da će PES osvojiti oko 30 posto podrške birača, te će morati u postizbornoj koaliciji tražiti partnere.
VEZANI ČLANCI
Među prvima se ponudio čelnik Demokratske Crne Gore Aleksa Bečić koja na izborima nastupa s Ujedinjenom reformskom akcijom aktualnog premijera Dritana Abazovića. Nakon glasanja Bečić je rekao da očekuje respektabilan rezultat, da je otvoren za postkoalicijske dogovore sa svima osim s Demokratskom partijom socijalista (DPS) Mila Đukanovića. ''Što se tiče drugih političkih subjekata, svi oni koji žele da nastavimo borbu protiv mafije, gospodarski i socijalno da se uzdižemo, da jačamo građansku, pomirenu i europsku Crnu Goru, da poštujemo međunarodno preuzete obaveze, da unaprjeđujemo regionalnu saradnju, naši su potencijalni koalicijski partneri“, poručio je Bečić.
Iako se očekuje da će Đukanovićev DPS imati podršku preko 20 posto birača, njen koalicijski potencijal je upitan, jer nakon 30 godina vladavine teško mogu naći partnere na političkoj sceni, ocjena je analitičara.
Izvanredne parlamentarne izbore u Crnoj Gori pratilo je oko dvije tisuće domaćih i stranih promatrača koji nisu zabilježili veće nepravilnosti koje bi utjecale na rezultat. Crnogorski parlament ima 81 zastupničko mjesto.
VIDEO Jao, pa kako se to dogodilo! Žena (63) prevrnula auto tijekom vozačkog ispita u Argentini
Kakve veze ima ovo sa hrvatskom