Iako je raspisana crvena tjeralica za Zsoltom Hernádijem, ona se ne nalazi na Interpolovoj internetskoj stranici, i to, po svemu sudeći, iz političkih razloga.
Naime, zemlje članice Interpola imaju pravo tražiti da tjeralica za nekim ne bude javno dostupna ako smatraju da je tjeralica rezultat političkog progona. No isto tako, objašnjavaju nam u Interpolu, i zemlja koja je raspisala tjeralicu može odlučiti da ona ne bude na web-stranici. Bez obzira na to jesu li za tim pravom posegnule Mađarska ili Hrvatska, ovakav rasplet upućuje isključivo na politički razlog zbog kojeg se ime čelnika MOL-a ne nalazi među osobama za kojima se traga.
Cijela priča s tjeralicom za Hernádijem od samog je početka u političkim vodama. Početkom listopada 2013. poslan je zahtjev Glavnom tajništvu Interpola da objavi crvenu tjeralicu za Zsoltom Hernádijem. Nedugo nakon izdavanja crvene tjeralice, Hernádi podnosi zahtjev Odboru za kontrolu spisa (CFF), neovisnom tijela Interpola, da se ona povuče. Interpol je nakon te intervencije povlači u siječnju 2014. U veljači je ponovno izdaje, a u studenome 2015. ponovno privremeno povlači, ovoga puta na zahtjev CFF-a, dok to tijelo ne provjeri navode mađarske i hrvatske strane. Odbor donosi konačnu odluku da je tjeralica u skladu s pravilima, o čemu Hrvatska ne zna ništa do ožujka 2016. U međuvremenu, prije nego što je ta informacija dostavljena Zagrebu, Ured za pravne poslove Interpola postavlja dodatne – i dotad neviđene – uvjete Hrvatskoj za ponovnu objavu tjeralice. Traže da se Hrvatska obveže i da preuzme plaćanje troškova u slučaju da Hernádi podigne tužbu protiv Interpola.
Lobiranje Mađarske – od veleposlanika, preko ministara pa i samog Hernádija – da se šefa MOL-a “skine” s tjeralice rezultiralo je time da je to u studenom 2016. godine Interpol bio i učinio, zabranivši Hrvatskoj da koristi kanale Interpola u ovom predmetu, a Hrvatska i Mađarska upućene su da riješe prijepor pred nadležnim tijelom Europske unije. Nakon što je lanjskog srpnja Europski sud pravde u Luksemburgu presudio u korist Hrvatske, hrvatski ured Interpola zatražio je vraćanje Interpolove potrage za Hernádijem, što je potkraj prošle godine na sjednici u Dubaiju i prihvaćeno donošenjem odluke da se hrvatskom zahtjevu udovolji u cijelosti i da se ukinu sve ranije izrečene zabrane.
VIDEO Usporedba Hrvatske i Slovenije
Bez namjere branjenja mađarskog Sanadera ipak mislim da je problem opet u RH, a ne Interpolu. Tjeralica je skinuta jer u Hrvatskoj ne postoji nezavisno pravosuđe. Ovima "izvana" to je najlakše dokazivo npr. slučajem Perković da se u sudstvo od najnižeg, suda u V.Gorici, do Ustavnoga ustoličila politička bagra koja sudi selektivno i po nalogu. A prosječni Hrvat da ne pričamo, vjerojatno zna na tisuće neprocesuiranih zločina. Naravno da će u budućnosti svatko tko ima ikakav politički utjecaj sa lakoćom sprječiti izručenje u RH uz relevantne dokaze da to nije nikakvo pravosuđe jedne moderne zemlje nego politički svinjac.