NUTS klasifikacija (Nomenklatura prostornih jedinica za statistiku, fr.„Nomenclature des unités territoriales statistiques“), odnosno posebni sustav za utvrđivanje i klasifikaciju prostornih statističkih jedinica u Europskoj uniji, sukladno kojem je cijeli njezin teritorij podijeljen na nekoliko razina prostornih jedinica ili cjelina, služi kao podloga za provođenje Kohezijske politike EU. Naime, donošenje odluke o razini i vrsti sredstava kojima se provodi Kohezijska politika u pojedinoj prostornoj jedinici ovisi o statističkim pokazateljima iste, kao što su npr. BDP po stanovniku, stopa nezaposlenosti, i sl.
Sredstva Kohezijske politike, odnosno ulaganja iz strukturnih fondova i Kohezijskog ili investicijskog fonda, u novom financijskom razdoblju Europske unije 2014.-2020. biti će usmjereni prema tri skupine europskih regija, kako slijedi:
- tzv. manje razvijene regije- čiji je BDP po stanovniku manji od 75% prosjeka EU;
- tzv. regije u tranziciji - čiji je BDP po stanovniku između 75% - 90% prosjeka EU;
- tzv. razvijene regije - čiji je BDP po stanovniku viši od 90% prosjeka EU.
Ovisno o stupnju razvijenosti pojedine regije, postotak sufinanciranja sredstvima Kohezijske politike biti će drugačiji. Tako na primjer postotak sufinanciranja u razvijenim regijama može iznositi maksimalno 50% dok se u manje razvijenim regijama taj postotak može popeti do čak 80%.
Pojam regije odnosi se na tzv. NUTS 2 razinu, odnosno prostornu cjelinu koja obuhvaća između 800 tisuća i 3 milijuna stanovnika. Važno je naime razjasniti da korisnici EU fondova nisu zemlje članice u cijelosti već pojedine regije. O raspodjeli sredstava strukturnih fondova po zemljama članicama odlučuje Europska komisija, a podlogu za donošenje odluke čine statistički pokazatelji pojedinih regija.
U kolovozu 2012. godine Europska komisija prihvatila je prijedlog podjele Republike Hrvatske na dvije NUTS 2 regije, odnosno na Kontinentalnu Hrvatsku i Jadransku Hrvatsku. Korištenje nove klasifikacije za potrebe Kohezijske politike započelo po stupanju Hrvatske u članstvo u EU, odnosno od 1.7.2013. Kontinentalna Hrvatska obuhvaća prostor na kojem živi 2.96 milijuna stanovnika, pri čemu BDP po stanovniku ove regije čini 64,1% prosjeka EU 27. Na području koje obuhvaća Jadranska Hrvatska živi 1.47 milijuna stanovnika te je BDP po stanovniku na 62,1% EU prosjeka. Isto pokazuje da obje regije spadaju u tzv. manje razvijene regije, čiji je BDP po stanovniku manji od 75% EU prosjeka.
Nova podjela Hrvatske na 2 statističke regije zamijenila je raniji sustav podjele iz lipnja 2006. godine sukladno kojem je Hrvatska bila podijeljena na tri statističke regije i to: Sjeverozapadnu Hrvatsku, Panonsku Hrvatsku te Jadransku Hrvatsku. Jedan od razloga nove podjele bila je činjenica da je regija Sjeverozapadna Hrvatska zbog visokog prosjeka BDP-a po glavi stanovnika grada Zagreba, kojeg je obuhvaćala, imala prosjek BDP-a po glavi stanovnika iznad 75% prosjeka EU 27, odnosno isti je iznosio 78,3% prosjeka EU 27. Obzirom na relativno visoki BDP po stanovniku, za ovu bi se regiju u financijskoj perspektivi 2014.-2020. smanjio iznos dostupnih sredstava iz EU fondova kao i postotak sufinanciranja na oko 50% umjesto sadašnjih 75%-80%.
Unatoč određenim protivljenjima i oponiranju Vlada RH čvrsto zagovara stav da će ovakva podjela Republike Hrvatske omogućiti bolji apsorpcijski kapacitet, te omogućiti da sva područja Hrvatske dugoročno koriste sredstva EU fondova s najvećim stupnjem povoljnosti.
