Kako bi to oni?

'Da sam ja Milanović' - Bivši premijeri Mateša i Gregurić

'18.07.2013., Zagreb - Dolazak bivsih predsjednika Vlade RH u Banskim dvorima na neformalni sastanak s premijerom Zoranom Milanovicem. Photo: Robert Anic/PIXSELL'
Foto: 'Robert Anic/PIXSELL'
1/3
20.07.2013.
u 19:42

Pragmatici - I Mateša i Gregurić zalažu se za gay-brakove, a podržavaju i monetizaciju autocesta 
ako bi se tim novcem otplatili krediti podignuti za njihovu gradnju. Ustav se može mijenjati.

Dvojicu bivših premijera, Zlatka Matešu i Franju Gregurića, stavili smo u ulogu Zorana Milanovića te ih pitali kako bi oni riješili aktualne društvene probleme.

1. Podržavate li Vladinu odluku da Zakonom o potrošačkom kreditiranju vrati kamate na švicarske franke na početnu razinu?

Mateša: Smatram da je Zakon o potrošačkom kreditiranju kojim bi se kamate na kredite podignute u švicarskim francima vratile na početnu razinu apsolutno korak u smjeru zaštite potrošača. S druge strane, Hrvatska je postala zemlja članica Europske unije, a sutra će biti u eurozoni pa će biti upitno i trebamo li imati valutnu klauzulu.

Gregurić: Predložene izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju ne mogu analizirati dok ne pročitam cijeli zakonski prijedlog. Samo na osnovu informacija koje sam dobio iz medija ne bih se usudio dati svoj konačni sud. Bilo bi to ipak preneozbiljno jer radi se o vrlo ozbiljnoj tematici.

2. Podržavate li monetizaciju autocesta?

Mateša: Svakako sam za monetizaciju autocesta ako ne postoji neko drugo rješenje. Ali to bih napravio tako da se autoceste daju u koncesiju hrvatskim mirovinskim fondovima. Takvim potezom autoceste bi i dalje bile u hrvatskom vlasništvu i ne bi ih morali prodati strancima.

Gregurić: Monetizaciju već izgrađenih autocesta mogao bih načelno podržati ali samo uz neka čvrsta jamstva. Ako će se novac dobiven od monetizacije trošiti namjenski, odnosno isključivo za otplatu kreditnih obveza koje su nastale upravo zbog izgradnje autocesta. Tek ako bi nešto novca ostalo povrh toga, moglo bi ga se usmjeriti i u državni proračun ali za razvojne projekte. Znate, građani trebaju biti realni, država sve teže i teže otplaćuje kredite podignute za izgradnju autocesta i monetizaciju ne treba unaprijed odbaciti. To je naša realnost.

3. Treba li država prodati Hrvatsku poštansku banku i većinski paket Croatia osiguranja?

Mateša: O prodaji Hrvatske poštanske banke poznato je premalo informacija da bi se o tome moglo govoriti. Model koji je odabran za prodaju Croatia osiguranja više mi se sviđa jer bi kontrolni paket i dalje bio u rukama države, a Croatia osiguranje bi se mogla potvrditi i kao regionalni lider.

Gregurić: Svi mi vidimo da se državnim poduzećima u pravilu loše upravlja, ali Croatia osiguranje je jedna od rijetkih tvrtki koja dobro posluje pa mi je jako teško procijeniti treba li prodati većinski udio u toj tvrtki koja je dio našeg “obiteljskog srebra”. A što se tiče prodaje Hrvatske poštanske banke, o tome bi se ipak trebala očitovati Hrvatska narodna banka. ako HNB procijeni da prodaja HPB-a ne bi štetila razvoju bankarskog sektora i hrvatskom monetarnom sustavu, ne vidim načelni razlog zbog kojeg bi bio protiv prodaje.

4. Podržavate li gay-brakove?

Mateša:Pitanje gay brakova potpuno je nebitno pitanje. Kad se pogledaju zadnji objavljeni statistički podaci, jasno se vidi koliko takvih parova ima i da je to zapravo pitanje nama nametnuto kao ključno u zemlji. Što se mene tiče, osobama homoseksualne orijentacije trebalo bi dozvoliti da stupaju u brak. No ono što im ne bih dozvolio je da imaju pravo posvajanja djece.

Gregurić: Iako sam po tom pitanju konzervativan i brak prvenstveno gledam kao zajednicu muškarca i žene, treba uzeti u obzir vrijeme u kojem živimo i dopustiti istospolnim parovima da uživaju sva pravna i materijalna prava kao i “klasični bračni parovi”.

5. Treba li u Ustav ući odredba o nezastarijevanju politički motiviranih ubojstava ili to treba riješiti zakonom?

Mateša: Nebitno je treba li Ustav mijenjati kako bi u njega ušla odredba o nezastarijevanju politički motiviranih ubojstava ili to treba riješiti zakonom. Bitno je da se to pitanje riješi i da napokon dođe u zonu pravosudnog sustava.

Gregurić: Ako se to pitanje ne može riješiti izmjenama zakona onda kao građanin neću biti protiv izmijene Ustava.

>>'Kakvih razmjera je kriza kad SDP-ovac zove HDZ-ove premijere'

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije