Manje novca za sve sektore

Damir Odak: Banke neće u ‘štrajk’ zbog konverzije kredita

'12.06.2007., Hotel Sheraton, Zagreb - Predstavljanje novog vizualnog identiteta OTP banke. Damir Odak, predsjednik Uprave OTP banke. Photo: Dalibor Urukalovic/Poslovni dnevnik/PIXSELL'
Foto: 'Dalibor Urukalovic/Poslovni dnev'
22.10.2015.
u 22:00

Gotovinski krediti u kunama jeftiniji od eurskih, traže se nerizični klijenti

Kreditni plasmani banaka u mjesec su dana smanjeni za tri milijarde kuna, a podaci pokazuju da je pad kredita na toj mjesečnoj razini evidentiran kod sva tri sektora: države, stanovništva i tvrtki.

Traže adrese

Prvi put nakon niza godina smanjuje se i kreditna izloženost banaka prema državi pa su već krenula nagađanja da je zavrtanje pipe odgovor banaka na konverziju. No, Damir Odak, viceguverner Hrvatske narodne banke, kaže da je Zakon o konverziji donesen u rujnu pa zbivanja u kolovozu ne treba dovoditi u vezu s tim potezom Vlade. Zbog smanjene potražnje usporavanje i stagnacija kreditne aktivnosti banaka traje od 2012. godine s različitom mjesečnom dinamikom.

– Banke neće imati nikakve industrijske akcije i racionalno će se ponašati. Konverzija nema utjecaja na stanje kredita u kolovozu – komentira Odak. Racionalno ponašanje, dodaje, podrazumijeva i to da će vjerojatno uzeti u obzir činjenicu da država može naknadno intervenirati u ugovorne odnose i tome će prilagoditi svoju ponudu. Odak kaže da središnja banka nema nikakvih signala da je zakon potaknuo zastoj u kreditiranju.

Otkako je izmijenjeni zakon stupio na snagu, učestale su i intervencije središnje banke kojima se pojačava likvidnost bankarskog sustava.Uz pozive dužnicima u CHF da dostave točne adrese, ako su ih mijenjali, kako bi im do sredine studenog mogli dostaviti izračune o konverziji, banke su proteklih dana pojačale marketinšku kampanju za nove kredite. Najtraženiji su gotovinski kunski krediti, a analitičari RBA izračunali su da su čisti kunski krediti od kraja prošle godine skočili za 2,3 milijarde kuna, odnosno tri posto.

Kamate na nove kunske stambene kredite gotovo su se izjednačile s kamatama na eurske kredite (oko 5,5 posto), dok su kod novih potrošačkih kredita kamate za jedan postotni poen niže od eurskih i iznose 8,5 posto. Prvoklasnim su dužnicima, odnosno ljudima s natprosječnim primanjima koji nisu zaduženi, banke počele nuditi potrošačke kredite uz 6,6 posto efektivne kamatne stope, no većina ostalih građana na gotovinski kredit mora platiti kamatu veću od 9 posto pa ne čudi što takve kredite uzima samo onaj tko mora.

Tvrtke idu vanInače, prema zakonu, najveća dopuštena kamatna stopa za stanovništvo iznosi 10,14 posto i ona se uglavnom primjenjuje na kartične kredite i dopuštene minuse. Guverner Vujčić istakao je nedavno da su krediti tvrtkama oko dva postotna poena skuplji nego u inozemstvu, a poduzeća bolje kreditne sposobnosti i financijskih mogućnosti u posljednje se vrijeme zadužuju u inozemstvu.     

>> Udruga Franak prijavila Poreznoj upravi 4 viceguvernera HNB-a

Ključne riječi

Komentara 2

DJ
djurex
06:52 23.10.2015.

Bankar (nadalje B) sjeo je na mjesto za svjedoke. Tužiteljev odvjetnik (nadalje O) krenuo je s pitanjima: O: Što je ovaj dokumenat uložen u sudski spis kao ‘dokazni prijedlog A’? B: To je vrijednosni papir. Mjenica. O: Postoji li nekakavkav sporazum između zajmoprimca g. Horvata i vaše banke koja je tuženik? B: Da. Riječ je o ugovoru o kreditu. O: Vjerujete li kako taj sporazum definira pojmove zajmodavac i zajmoprimac? B: Da, banka je zajmodavac, a g. Horvat je zajmoprimac. O: Što je po vašem mišljenju najvažnija stvar koju taj sporazum definira? B: Da će zajmoprimac potpisati mjenicu, a mi ćemo mu dati ček koji može bilo gdje naplatiti. O: Da li taj sporazum u sebi uključuje riječi zajmoprimac, zajmodavac, zajam, kamata, kredit ili novac? B: Naravno da uključuje. Riječ je o standardnom ugovoru o kreditu. O: Prema vašim saznanjima, tko kome posuđuje što prema tom sporazumu? B: Zajmodavac je izdao zajmoprimcu ček na 500.000 kuna, u obliku elektronskog zapisa na njegovom računu. Zajmoprimac je temeljem tog čeka, to jest elektronskog zapisa, kupio kuću. Međutim, nije otplatio taj novac. O: Vjerujete li da običan čovjek može u potpunosti razumjeti taj pisani sporazum? B: Da. O: Vjerujete li da vaša banka legalno posjeduje mjenicu zajmoprimca i ima je pravo prisilno naplatiti? B: Apsolutno. Mi je posjedujemo i imamo pravo naplatiti novac koji nam g. Horvat duguje. O: Ima li ta mjenica od 500.000 Kn stvarnu gotovinsku vrijednost od 500.000 Kn? Stvarna gotovinska vrijednost znači da mjenica može biti prodana ili naplaćena u iznosu od 500.000 Kn pri uobičajenom poslovanju. B: Da, ima. O: Prema vašem razumijevanju sporazuma, koliku stvarnu gotovinsku vrijednost banka mora posuditi zajmoprimcu kako bi legalno ispunila sporazum prema načelu jednakih činidaba, koje mora ispuniti da bi legalno posjedovala mjenicu? B: 500.000 Kn. O: Vjerujete li da, kad bi zajmoprimac potpisao mjenicu a banka mu odbila posuditi 500.000 Kn u stvarnoj gotovinskoj vrijednosti, bi li vlasnik mjenice bila banka ili zajmoprimac? B: Zajmoprimac bi bio njezin vlasnik ukoliko mu banka nije posudila novac. U ovom slučaju, banka je dala zajmoprimcu ček kojim je on financirao kupovinu kuće. O: Vjerujete li kako je zajmoprimac pristao dati banci 500.000 Kn u stvarnoj gotovinskoj vrijednosti, koja je iskorištena za financiranje bankovnog zajma u obliku čeka vrijednosti 500.000 Kn koji će biti dat njemu u obliku elektronskog zapisa na njegovom računu, i nakon toga pristao vratiti banci još 500.000 Kn plus kamate? B: Ne. Ako je zajmoprimac osigurao 500.000 Kn za financiranje čeka, tada nije bilo novca koji je banka posudila pa stoga ne može naplatiti kamatu na novac koji nikada nije posudila. O: Ako se tako dogodilo, posjeduje li banka, prema vašem mišljenju, mjenicu zajmoprimca legalno te može prisiliti g. Horvata da plati banci glavnicu i kamate? B: Ja nisam odvjetnik i ne mogu odgovoriti na pitanja pravne prirode. O: Nije li politika banke, da ukoliko zajmoprimac želi dobiti 500.000 Kn zajma od banke, banka prethodno traži 500.000 Kn u stvarnoj gotovinskoj vrijednosti od njega, koji daju vrijednost bankovnom čeku u iznosu od 500.000 Kn, te se taj ček vraća zajmoprimcu kao bankovni zajam koji on mora otplatiti? B. Nemam saznanja kako se vode knjigovodstveni unosi. O: Pitam vas je li riječ o politici banke? B: Ne mogu se sjetiti. O: Vjerujete li kako je sporazum između g. Horvata i banke ovakav: g. Horvat banci mjenicom osigurava stvarnu gotovinsku vrijednost od 500.000 Kn koja daje vrijednost od 500.000 Kn bankovnom čeku, te da je taj ček vraćen zajmoprimcu u obliku bankovnog zajma koji on mora vratiti? B: Ja nisam odvjetnik i ne mogu odgovoriti na to pitanje. O: Niste li maloprije rekli da običan čovjek može razumjeti ovaj pisani sporazum? B: Jesam.

DJ
djurex
06:49 23.10.2015.

Pretpostavljam da su se mnogi upitali kako nastaje novac i tko ga štampa. Zanimljiva djelatnost! Ali sigurno je barem to pod nadležnosti države, odnosno naroda kojeg bi država trebala predstavljati. Moram vas razočarati štovani ljubitelji Europske Zajednice. Naime, Lisabonski sporazum kaže sljedeće: Article 111a Without prejudice to the powers of the European Central Bank, the European Parliament and the Council, acting in accordance with the ordinary legislative procedure, shall lay down the measures necessary for the use of the euro as the single currency. Such measures shall be adopted after consultation of the European Central Bank.”. Vrijednost jedne valute je upravo u njenoj ekskluzivnosti. SECTION 4a THE EUROPEAN CENTRAL BANK Article 245a 1.    The European Central Bank, together with the national central banks, shall constitute the European System of Central Banks (ESCB). The European Central Bank, together with the national central banks of the Member States whose currency is the euro, which constitute the Eurosystem, shall conduct the monetary policy of the Union. Znači da privatno poduzeće vodi monetarnu politiku Europske Unije. A što je sa suverenosti, odnosno koja se država odrekla monetarne suverenosti? 3.    The European Central Bank shall have legal personality. It alone may authorise the issue of the euro. It shall be independent in the exercise of its powers and in the management of its finances. Union institutions, bodies, offices and agencies and the governments of the Member States shall respect that independence. Europska Centralna Banka (privatno poduzeće) je nezavisna u obavljanju svojih ovlasti i upravljanju svojim financijama. Sve institucije Unije moraju poštovati tu nezavisnost. (!?) Article 128 (ex Article 106 TEC) 1.    The European Central Bank shall have the exclusive right to authorise the issue of euro banknotes within the Union. The European Central Bank and the national central banks may issue such notes. The banknotes issued by the European Central Bank and the national central banks shall be the only such notes to have the status of legal tender within the Union. Europska Središnja Banka (ponavljam: privatno poduzeće) ima isključivo pravo izdavanja novčanica unutar Unije. Pa da vidimo kako nastaju te toliko u Hrvatskoj željene novčanice. Europska Unija zaželi 10 milijardi eura i to javi Europskoj Centralnoj Banci. Oni štampaju tu količinu novca a zauzvrat dobiju isto toliko državnih mjenica sa kojima se Unija obvezuje da će isti taj novac vratiti, uz kamate. Naravno novac se ne posuđuje po njegovoj realnoj vrijednosti, papir + tinta + troškovi štampe, nego po nominalnoj vrijednosti. Znači novac je nastao iz duga, i u tome je poanta svih naših problema. Umjesto da suverena država, koristeći svoju monetarnu suverenost, izdaje novac prema potrebama investicija ona se zadužuje kod privatnih bankara u naše ime. Da li nam je to netko objasnio? Da li nas je netko pitao da li se želimo odreći monetarne suverenosti? Korijen svih problema je u ovome a jedini koji tu pljacku uopce spominju je Živi zid.. sad su nam na konverziji franka ukrali 8 milijardi kuna..

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije