OTVORENJE IZLOŽBE

Dan sjećanja na žrtve Holokausta u Šibeniku i izložba 'Anna Frank – povijest za sadašnjost'

Anna Frank
Foto: Hrvoje Jelavić/Pixsell
1/4
27.01.2017.
u 23:13

Šibenskom ravnatelju zasmetalo je, kako je izjavio, što su partizani prikazani 'kao cvijeće', za razliku od ustaša koji su portretirani kao zločinci

Izložba je otvorena čitanjem ulomaka iz 'Dnevnika Anne Frank', a otvorenju su prisustvovali i predstavnici židovske zajednice iz Splita.

Pokušali smo nekako da skinemo sram sa svoga lica, nakon onoga što se dogodilo u Šibeniku.

Htjeli smo prikazati te 'sporne' panele, koje je netko organizirano htio skinuti uoči dana Holokausta, spomena na nevine žrtve, njih preko šest milijuna koliko ih je bilo uništeno u tvornicama uništenja, rekao je na otvorenju Zoran Restović, predsjednik Zajednice udruga antifašističkih boraca i antifašista Šibensko-kninske županije.

Dodao je kako je u Drugom svjetskom ratu ubijeno preko 80 posto pripadnika židovske zajednice u Hrvatskoj.

Sporni paneli na kojima je opisano što se tijekom Drugoga svjetskoga rata događalo u Hrvatskoj izloženi su u prednjoj prostoriji Muzeja pobjede. Oni su dio međunarodne izložbe  čiji je dio postava uvijek lokalan, a na hrvatskih šest panela prikazana su tako domaća djeca, žrtve rata.

Šibenskom ravnatelju zasmetalo je, kako je izjavio, što su partizani prikazani 'kao cvijeće', za razliku od ustaša koji su portretirani kao zločinci koji su klali Židove i izgladnjivali djecu pa je tražio da se ti, kako smatra, sporni paneli uklone, na što je večeras podsjetio i Restović.

'Tamo ste mogli pročitati stavove kako su tamo partizani prikazani kao cvijeće, a ustaše kao zločinci. To je možda i najveća istina zbog kojeg smo se i danas okupili. Točno je, ustaše su bile zločinci i cijeli svijet će kritizirati zločince, a partizani jesu bili cvijeće i ostat će cvijeće', izjavio je  Restović.

Dodao je kako su se partizani borili za jedno novo društvo koje su uspjeli postići, a, rekao je Restović,  'tko im želi kopati po greškama, neka to čini slobodno, neka traži što hoće'.

Šibenski antifašisti u Muzeju pobjede otvorili su peticiju mladih Šibenika za smjenu ravnatelja Tehničke škole Josipa Belamarića.

 Uz čitanje ulomaka iz knjige 'Dnevnik Anne Frank', u šibenskom Muzeju pobjede u petak navečer održan cjelovečernji program uz projekciju dokumentarnog filma o ustaškom koncentracijskom logoru Jasenovac te filma o životu Anne Frank.

>> Ministarstvo traži da se izložba Anne Frank 'Povijest za sadašnjost' vrati u šibensku školu

Komentara 16

ER
EroK
07:40 28.01.2017.

Na svaki se nacin zeli oblatiti NDH, iako nema nikakve poveznice sa Anom Frank!

NE
nevjerujženikojalaže
23:59 27.01.2017.

Postupci s pripadnicima „Kolona smrti“ bili su prije svega neljudski. Partizani su pripadnicima kolona smrti, o čemu se slažu gotovo svi svjedoci nakon zarobljavanja, oduzimali novac, satove, prstenje i sve vrijednosti što su zarobljenici imali (mnogi su sa sobom nosili obiteljski nakit), zatim odijela, cipele, tako da su na kraju hodali polugoli, u donjem rublju i bosi. Rijetko im se davalo jesti, obično na završetku prevaljenoga puta, i to malo kruha i vode. Čak su u mnogo slučajeva stražari zabranjivali davati pripadnicima kolone jelo i vodu, koje su im pružale žene i djeca. Mnogo su puta zlostavljali pučanstvo koje se smilovalo nad žrtvama, otimali im hranu i bacali vodu, a mnoge osobe bile su ubijene jer su htjele pomoći unesrećenim rodoljubima. Pribjegavalo se rafiniranim mučenjima, zaustavljalo kolone kraj izvora vode, zabranjujući im piti. One koji bi se usudili piti vodu, smjesta bi ubijali. Čak ni djeci nisu davali vodu (Nikolić, V., 1993, 348). I dok se hrvatsko pučanstvo trudilo pomoći zarobljenicima, komunisti su organizirali svoje simpatizere da se postave protiv izmučenih pješaka. U naseljima srpskoga pučanstva hrvatski zarobljenici bili su posebno zlostavljani, mučeni, pljačkani i ubijani. Bilo je i slučajeva trovanja vode i hrane. Oni koji bi zaostajali na putu zbog iznemoglosti bili su nemilosrdno pobijeni. Morali su naprijed pa čak i žene, trudnice koje su na putu pobacile od patnje, žeđi, gladi i umora. Strijeljanja zaostalih mučenika bila su svakodnevna. Morali su trčati na žegi, dok su njihovi stražari putovali na konjima ili u autima. Partizani su redovito svaki trenutak nekoga izdvajali iz kolone i bez ikakvoga posebnoga razloga ubijali pred drugima, a ponekad su se likvidacije izvršavale i u šumama jer su izvršitelji zločina nastojali skriti svaki trag o svom zločinu, tako da nije ostavljen ni popis žrtava, niti su obilježeni grobovi. I danas seljaci prevrću kosti, vojne oznake, municiju i pronalaze ostale jezovite ostatke (Grčić, M., 1990. 142).

DU
Deleted user
06:50 28.01.2017.

Licemjerno je još i danas na silu tjerati ljude na komemoracije kojih ne bi treabalo biti, komemoracije koje služe za dalnjne laganje i lažne optužbe protiv cijele Hrvatske i cijelog naroda. Naročito smeta to da su Marx i Engels nee samo s visoka i primitivno uvredljivo pisali o Hrvatima, nego su u svojim popabirčenim plagiranim djelima uveli kao pravilo da se bez milosti likvidiraju svi klasni neprijatelji bez obzira jesu li krivi ili ne. Tako su partizani uz pomoć svojih istomišljenika che.t.nika revno i s veseljem sprovodili - a to je bio kriminal, ratni, politički, filozofski. A apsurd je da se komemorija jedna osoba i da se krivica svaljuje na cijeli jedan narod, dok su tu ideologiju nesmiljenog istrebljenja sprovodili u glavnom Židovi koji su bili nerpikosnoveni šefovi komunistkičke revolucije u Rusiji. Tu svoju okrutnu tobožnju i primitivnu ideologiju proširili su po cijeloj Europi. Zato uz A. Frank i Ustaše, treba na par panoa staviti slike Lenjina, Trockoga, Marxa, Moše Pijade itd. i reći da su ti i takvi skrivili smrt milijuna istih takvih nevinih žrtava kao što je ta bila ta Ana. Do tada - stop takvim licemjernim izložbama u službi kaljanja časti i nametanja lažne krivice nad sve Hrvate.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije