Britanska vlada na čelu s premijerkom Theresom May spremna je svakog časa, najvjerojatnije već danas, aktivirati članak 50. Lisabonskog ugovora koji propisuje dvogodišnju proceduru izlaska države članice iz članstva u EU, a uoči tog čina, koji se događa prvi put u povijesti, rastu napetosti i unutar unije zvane Ujedinjeno Kraljevstvo i unutar unije zvane EU. Škotska premijerka najavila je jučer da će Škoti imati priliku do proljeća 2019. ponovo odlučivati o samostalnosti, a neslužbeni dokument španjolske vlade otkrio je novčane iznose od kojih strahuju mnogi u 27 preostalih članica EU: iznose koje će tih 27 morati dodatno platiti ako britanski izlazak ostavi rupu u europskom proračunu.
Nadoknađivanje novca
Prema tom izračunu – koji treba uzeti s rezervom jer EU će u pregovorima nakon aktiviranja članka 50. inzistirati na tome da Velika Britanija pokrije sve prethodno preuzete financijske obveze prema europskom proračunu čak i nakon što formalno izađe iz članstva u EU – Njemačka bi dodatno morala uplatiti 4,2 milijarde eura, Francuska 1,7 milijardi, Italija 1,3 milijarde i tako redom sve do Malte koja bi dodatno izdvojila 7,4 milijuna eura. Hrvatska bi, prema istom izračunu iz neslužbenog dokumenta španjolske vlade koji je procurio u El Pais, morala dodatno platiti 35,17 milijuna euraTo je sve računica u slučaju da Britanci izađu tako da više ne plaćaju ni eura u sedmogodišnjoj financijskoj perspektivi EU (2014. do 2020.).
– Sve države članice morat će pridonijeti više u budžet EU jer odlaskom Velike Britanije, odlazi jedan od najvećih uplatitelja u europski proračun – upozorio je španjolski premijer Mariano Rajoy. EU27 će u pregovorima s Londonom zauzeti čvrst stav da Britanci moraju platiti sve obveze koje su preuzeli, no očekuje se da će i London imati čvrste pregovaračke stavove, a možda i poneko iznenađenje, kao što je najava da bi Britanci odmah mogli tražiti povlačenje “svoga” kapitala iz Europske investicijske banke, gdje UK drži 16 posto. Takav zahtjev, pogotovo ako bude brz i oštar, mogao bi destabilizirati tu banku EU.
Škotska svojim putem
A jučerašnja najava škotske premijerke Nicole Sturgeon mogla bi destabilizirati Ujedinjeno Kraljevstvo. Najavila je da će Škoti moći izabrati žele li sudjelovati u “tvrdom Brexitu”, kakav britanska premijerka T. May očito ima namjeru provesti (tvrdom u smislu da UK neće biti ni bio jedinstvenog tržišta EU kao što su, primjerice, Švicarska ili Norveška), ili žele da Škotska proglasi samostalnost i ne ide više britanskim putem, nego vjerojatnije nekim europskim, s nadom u ponovno članstvo Škotske u EU.
>>Kakvi su planovi vodećih svjetskih bankara?
>>Počinje li Trump novi valutni rat?
Škotska će se sigurno odcijepiti od ostatka Ujedinjenog kraljevstva jer ne vidi u zajednici pozitivnu mogućnost ravnomjernog razvoja svoje zemlje. Na kraju će Englezi skupo platiti svoju tvrdoglavost jer su računali na stabilno i zajedniško Ujedinjeno krajevstvo. Znatno okrnjeno Ujedinjeno kraljevstvo, nikako neće biti na korist Englezima, pa i u međunarodnim očima takva veličina i takva gospodarska snaga više neće biti značajno uočljiva. Velika Britanija je željela odigrati najvažniju ulogu u EU i upravo ona biti dominantna članica, kao što je to oduvijek Njemačka, ali to joj nije pošlo za rukom pa želi voditi solo igru, koja se svima ne dopada. Mislim da će Englezi u budućnosti shvatiti da su imali veću korist u sastavu EU, nego što će imati kao samostalna država, kada se jednoga dana odcijepi Škotska.