Političkoj krizi u Belgiji, u kojoj su posljednji parlamentarni izbori održani još lanjskoga 13. lipnja, a vlade i dalje nema na vidiku, kraj se ne nazire. I dok se spor Flamanaca, koji kao minimum zahtijevaju preobrazbu Belgije iz federacije u konfederaciju, i Frankofona, koji su za održanje statusa quo, zadržava na političkoj razini, dugotrajna je kriza dovela i do polarizacije samih Flamanaca. Raskol između pristalica Novoga flamanskoga saveza (N-VA), koji je na posljednjim izborima osvojio najviše glasova i koji ne prihvaća nikakvo rješenje ako ono ne vodi k postupnome razdvajanju Flandrije od Valonije u neovisnu državu, i onih koji bi se zadovoljili konfederacijom puni se za Belgiju do sada neuobičajenim govorom mržnje.

Prvi se na hrpu prijetećih elektroničkih poruka, u kojima ga nazivaju “izdajicom”, potužio čelnik Zelenih Wouter van Besien. Profesor Katoličkoga sveučilišta Leuven Paul De Grauwe također je na meti.

– Često sam kritizirao i VLD (liberale) i (SP-A) i CD&V (kršćanske demokrate) i nikada nisam dobio ni jednu poruku mržnje. Sada kada kritiziram N-VA, dobivam ih na stotine – požalio se prof. De Grauwe. Ni druga strana ne ostaje dužna, nazivajući pristalice N-VA “fašistima”.

– Duboko smo se podijelili na “dobre i loše Flamance”. Je li tako sve počelo u Jugoslaviji? – zapitao se Tom Naegels, kolumnist najuglednijega flamanskoga dnevnika De Standaarda.

19

LAVINA REAKCIJA

Gledatelji ne mogu doći sebi od izjava kandidata: 'Možda je trebao prvo pogledati što radi predsjednik'

7

KOD STARE GRADIŠKE

FOTO Carinici na hrvatskoj granici zaustavili autobus s BiH registracijama, nisu mogli vjerovati što su pronašli

RECENZIJA

Testirali smo Xiaomi Smart Air Purifier Elite u uredu i evo što mislimo

Stipe Bumber

Jedna vrsta štednje je hit među studentima: 'Studenti nisu bespomoćni kad su u pitanju financije'

Najsigurniji automobili u Europi: Pobjednik EuroNCAP testa mogao bi vas iznenaditi