Amerikanci možda ne znaju kako riješiti problem Sjeverne Koreje ili na koji način uništiti iranske nuklearne pogone, no svakako su već godinama više nego spremni pacificirati – Kanađane! Američka vojska još je 1936. godine, samo četiri godine prije Hitlerova napada na Poljsku, izradila plan invazije na Kanadu u kojem je, na 94 stranice sada već deklasificiranog, no još važećeg dokumenta, detaljno razrađen plan napada, smjerovi kretanja vojnih postrojbi te postupci ako bi se Velika Britanija odlučila priskočiti u pomoć svojoj nekadašnjoj koloniji i članici Commonwealtha.
Špijuni za 15 centi
Iako danas zvuči gotovo smiješno, ovaj plan pod imenom “Združeni vojno-mornarički plan Crveno” samo je jedan od mogućih scenarija koje su vojni stratezi razmatrali u osvit 2. svjetskog rata. Danas je taj dokument, kojemu rok trajanja još nije istekao, dostupan javnosti i kanadskim špijunima u spisima Nacionalnog arhiva. Da bi se dobio primjerak plana, potrebno je platiti 15 centi za njegovo fotokopiranje.
– Ministarstvo obrane nikada ne priznaje za koje zemlje ima razrađen plan napada i nikada o tome ne govorimo – izjavio je za Washington Post prije nekoliko godina glasnogovornik Pentagona Bryan Whitman.
Prema planu Crveno, invazija je zamišljena kao brza intervencija u kojoj bi američke snage prodrle u Kanadu iz tri smjera. Trupe iz Vermonta zauzele bi Montreal i Quebec, postrojbe iz Sjeverne Dakote okupirale bi Winnipeg te strateške rudnike nikla oko Ontarija, a mornarica bi istodobno zauzela Velika jezera i blokirala kanadske luke na Atlantiku i Pacifiku. Halifax bi, kao glavna luka preko koje bi Britancima mogli poslati svoje snage u pomoć Kanađanima, bio posve okupiran, a specijalne postrojbe zauzele bi Niagarine slapove i hidrocentralu u njihovu podnožju.
Najžešći bi otpor okupacijske snage mogle, prema tvrdnjama kreatora strategije, očekivati od glasovite kanadske konjičke brdske policije. Ruku na srce, Amerikanci su ovaj plan razvili kao odgovor na kanadsku strategiju invazije na Ameriku koju je još 1921. osmislio kanadski direktor vojnih operacija i obavještajnih službi James Sutherland.
Branit će se praćkama
O ozbiljnosti namjere Kanade da okupira sjever SAD-a najbolje govori podatak da je Sutherland na raspolaganju imao godišnji proračun od 1200 dolara pa je, štedeći gdje je god mogao, do karata američkog sjevera dolazio na prilično domišljat način. Sjeo bi u automobil, prešao preko granice te na obližnjoj benzinskoj crpki uzeo besplatne karte s naznačenim cestama. Iako su oba plana invazije još važeća, američka i kanadska javnost o njima gotovo da i nemaju pojma.
Upitan nedavno mogu li se obraniti od američkih marinaca nahrupe li preko granice, gradonačelnik Winnipega Sam Katz ustvrdio je da su spremni na borbu do kraja i da na raspolaganju imaju mnogo oružja.
– Imamo praćke, a okupacijske bi snage zacijelo trpjele velik udarac od gruda snijega koje bismo mogli bacati na njih – kaže Katz.
Komentar o teoriji zavjere od 23:53 i torpediranju svjetionika kod Vancouvera koji je bio povod rata je čudan, Kanada je bila u ratu sa Njemačkom od 10. rujna 1939 god a rat japanu su objavili uvečer 7.prosinca 1941 god nakon japanskog napada na Pearl Harbour. I prisjetio sam se 11.9 i ne vidim ništa zajedničkog izbijanju rata i terorističkim napadima.