29.12.2021. u 19:14

Hrvatska upravo zbog slabosti svoga gospodarstva ne može iskoristiti pristup europskom tržištu kao što to mogu bogatije članice

Hrvatska, baš kao i druge nove članice Europske unije, nesumnjivo ima brojne koristi od svog članstva u Uniji, a izdašan priljev novca iz europskih fondova u Hrvatsku samo je jedan primjer koji to potvrđuje.

Međutim, valja imati na umu da članstvo u Uniji ima i niz negativnih posljedica za zemlju poput Hrvatske, iako to nije razlog da postanemo euroskeptici.

Naime, čak i da je Hrvatska znatno uspješnija u povlačenju novca iz europskih fondova nego što jest, pitanje je bi li u konačnom saldu, kada se ukupna suma novca pristiglog iz europskih fondova usporedi sa svotom koja je iz Hrvatske povučena od strane investitora, najčešće iz bogatih “starih” članica Unije, Hrvatska i dalje bila na dobitku.

Poznati ekonomist Thomas Piketty još je prije nekoliko godina izračunao da obilan priljev novca iz europskih fondova za srednjoeuropske članice, Poljsku, Češku, Slovačku i Mađarsku – koje su znatno uspješnije u povlačenju tog novca od Hrvatske! – ne znači i financijski dobitak za te zemlje s obzirom na to da se iz novih članica daleko više novca odlijeva nego što se u njih ulijeva iz europskih fondova. Iako nemamo precizne podatke, vjerojatno ni u Hrvatskoj nije drukčije.

Hrvatska je jedna od najnerazvijenijih i najsiromašnijih članica Unije, koja upravo zbog slabosti svog gospodarstva ne može iskoristiti svoje članstvo i pristup zajedničkom europskom tržištu kao što to mogu bogatije članice, koje od tog tržišta imaju najviše koristi.

Međutim, na žalost, to čak nije ni najgora negativna posljedica našeg članstva u Uniji. Intenzivan odljev mladih i obrazovanih, pa i onih malo starijih, koji su u naponu snage, iz naše zemlje u bogate zapadne članice dugoročno je gori i teži od negativne financijske bilance, čak i ako pritom kao korist ubrojimo obilan priljev od doznaka naših iseljenika koje oni šalju u zemlju, koji je nedavno premašio našu zaradu od stranih turista.

Masovno iseljavanje iz Hrvatske nakon ulaska u EU, a slično je i u drugim novim članicama, ima katastrofalne posljedice na zemlju, a riječ je o problemu koji sama Hrvatska ne može riješiti, nego se njime mora pozabaviti Europska unija, koja na tom planu dosad nije učinila praktično ništa. I jedan i drugi problem među ključnim su razlozima zbog kojih se razlika između najbogatijih i najsiromašnijih članica ne smanjuje, nego povećava.

To su ujedno i ključni problemi današnje Unije, s obzirom na to da su oni izravna posljedica članstva u Uniji, koja pred njima ne smije zatvarati oči, a naši joj čelnici u tome moraju pomoći.

Komentara 2

MI
minolta
22:32 29.12.2021.

država i lokalni šerifi kažu ako vam se ne sviđa "naša" hrvatska skrivena po njihovim željama znate di su vrata.

DU
Deleted user
06:43 30.12.2021.

I u prethodnom st. je bilo 6-7 valova iseljavanja iz Hrvatske, tako da obiteljske razmirice, kolegijalni odnosi, susjedske raspre, nekretnine (legendarno suvlasništvo) stalno doprinose tim trendovima, a moment osiromašenja je samo neki "okidač". Jest, razlika je što se sada priznaju diplome i što je umjesto Gastarbeitera koji su gradili kuće i vraćali se s Mercedsima, sada riječ o iseljavanju bez namjere povratka i to cijele obitelji. No, to je pojava koja zahvatila npr. i Poljsku i pribalt. republike, nije to samo specifika Hrvatske kao takve. Gubitak? Možda, ali što će visokoobrazovani raditi u Hrvatskoj - nismo u stanju ni zemlju obrađivati, a mislimo za sebe da smo spremni za svemirski program, u krutoj zbilji ni HŽ ne možemo ubrzati preko 60 km/h... Sjetimo se argentinskog slučaja - njihovi intelektualci su zaključili da država doista ima potencijala kao takva, ali nikad tamo ekonom. blagostanja i sreće jer u njoj žive Argentinci, ležerno stanovništvo koje odveć nije radišno.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije