Nešto manje od milijardu kuna u idućoj godini osigurat će se za mjere pronatalitetne politike, najavljeno je u Banskim dvorima nakon sjednice Vijeća za demografsku revitalizaciju.
Novac je osiguran, a odnosi se na povećanje dohodovnog cenzusa kroz izmjene Zakona o doplatku za djecu, čime će se obuhvatiti veći broj obitelji koje će primati taj doplatak, povećanje broja vrtića te uređivanje poslijepodnevnih programa u vrtićima, kazao je državni tajni za demografiju Marin Strmota na konferenciji za novinare nakon sjednice Vijeća.
Broj kućanstava koje bi, temeljem izmjena Zakona o doplatku za djecu, imale pravo na doplatak povećao bi se za 94 tisuće, na oko 250 tisuća, odnosno za 156 tisuća djece, a ukupno je to 440 milijuna kuna. Zakon bi, najavljuje Strmota, stupio na snagu od 1. srpnja iduće godine.
Za nove vrtiće osigurano je 70 milijuna kuna i za njih će moći kandidirati jedinice lokalne samouprave već od počeka iduće godine, dodaje.
Treća je mjera uvođenje smjenskog rada u vrtićima, a za to bi se kroz programe Europskog socijalnog fonda iskoristilo oko 300 milijuna kuna, navodi Strmota.
U pogledu povećanja dohodovnog cenzusa objašnjava da se cenzus povećava s 50 na 70 posto proračunske osnovice odnosno sa sadašnjih 1663 kune po članu kućanstva na 2328 kuna.
Prema sadašnjim odredbama, 300 kuna dodatka po djetetu dobivaju obitelji koje po članu ostvaruju prihod do 543 kune, 250 kuna one kojima je prihod po članu 543 do 1120 kuna te 200 kuna za obitelji s prihodom po članu od 1120 do 1663 kune, a sada se ta baza za posljednju skupinu proširuje na obitelji koje po članu imaju prihod do 2328 kuna.
Ostaje i tzv. pronatalitetni dodatak za treće i četvrto dijete od 500 kuna, a dobivale bi ga i obitelji koje bi bile obuhvaćene povećanjem dohodovnog cenzusa.
Strmota potvrđuje da su predložene izmjene zakona na kojima Ministarstvo radi, prvi korak prema uvođenju univerzalne naknade za djecu, odnosno da je krajnji cilj redefiniranje sadašnjeg sustava i ukidanje poreznih olakšica zaposlenih roditelja.
Ministrica Nada Murganić kazala je da je demografija jedan od vrlo značajnih problema u državi koji nadilazi razinu jednog ministarstva, a na pitanje novinara da komentira kritike predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović koja kaže da je u tom pogledu "izvanredno stanje", ministrica odgovara da bi ona upotrijebila termin "izazovno stanje".
"Ja bih rekla da predsjednica ne kritizira, nego upozorava i to je njezina obaveza. Mi provodimo mjere i politike i mislim da je to jedna zajednička politika i ne vidim da je to toliko drastično kako ste vi rekli, da je velika razlika između Pantovčaka i Banskih dvora. Mislim da nam je demografska revitalizacija i dobrobit naših građana svima jednaki cilj. Ja bih si dozvolila jednu drukčiju riječ - u Hrvatskoj je izazovno stanje, to su izazovi koji su pred nama i mi se s njima nosimo", kazala je.
Dva velika problema idu skupa, malo se rađa djece a iseljavaju mladi ljudi i to trži odvojen pristup. Razni dodaci za djecu i porodilje neće bitno popraviti broj rođenih, žene jednostavno ne žele ,,većinom,, imati djecu ili više djece. Still života se promijenio, one žele karijere, posao i konfortniji život što uz rađanja teško ide, zato bogati i razvijeniji svijet nema ,,svoje,, djece nego ,,grli,, tuđu odraslu djecu -doseljenike. Nešto malo bi se popravilo stanje s tim naknadama i bonitetima ali ne bitno. Možda bi trebalo biti više ,,državnih,, najemnih stanova, radnih mjesta koje bi dijelili na pola- za dvije mame ,uz naknadu plaće za druga 4 sata od države, više vrtića - besplatno, knjige i prehrana besplatno itd. Ali kako ih zadržati kad se doškoluju. Razvijenim trebaju ,,tuđa,, dijeca i treba naći načina da nešto plate za preuzimanje mladih, nešto slično kao u nogometu, pa da proizvođači mladih mogu i dalje obnavljati prizvodnju. Djece će ipak biti sve manje ako žene ne žele rađati ali ipak ako mladi ostanu nešto ,,prinosa,, će biti. Bit svih problema je želj imati djecu a onda razvoj gospodarstva i ponuda radnih mjesta sa sličnim uvijetima kao ,,vani,, omogućen najam državnih stanova kao trajno najemno pravo uz one prije nabrojene bonitete. To je teško ostvarivo jer bogatiji narodi radije kupuju ljude bez da bi smanjili svoj gospodarski potencijal i omogućili život tim ljudima u njihovim državama - što uspijemo sami to će mo imati ali treba duboko promisliti .