Bez obzira na to nalaze li se među njegovim pristalicama ili kritičarima, gotovo svi promatrači politike u Sjedinjenim Državama slažu se da je Donald Trump promijenio tu veliku zemlju. U četiri godine njegova mandata svjedočili su dobrom gospodarskom rastu do pandemije koronavirusa, političkim sukobima bez presedana koje je predsjednik podgrijavao, trgovinskim ratovima, promjenama vanjske politike... U 2030., 2050. ili 2080. njegova će se mandata još uvijek dobro sjećati bez obzira na rezultat današnjeg glasanja, a mi smo pobrojili kojih je to deset ključnih stvari po kojima će posljednje četiri godine biti upamćene.
1. SLABA REAKCIJA NA PANDEMIJU KORONAVIRUSA
Da Trump nije shvatio prijetnju od koronavirusa dovoljno ozbiljno, misli čak 72 posto Amerikanaca, te gotovo svaki drugi republikanac. Dosad je oboljelo 9,5 milijuna Amerikanaca od ove bolesti, a 236 tisuća ih je umrlo. Koronavirus bi jednog dana u budućnosti mogao biti najspominjanija riječ kad povjesničari budu ocjenjivali Trumpov mandat, posebno ako ne osvoji drugi. U svojim razgovorima s novinarom Bobom Woodwardom američki je predsjednik priznao da je namjerno u javnosti težio smanjivanju ozbiljnosti virusa. Gospodarstvo je u drugom kvartalu žestoko palo, BDP (mjeren na godišnjoj razini) smanjio se za 32 posto, da bi u trećem porastao 33 posto, što znači da je SAD vjerojatno već na putu oporavka. No, pitanje je hoće li mu to biti dovoljno uoči izbora.
2. PROSVJEDI I NEMIRI ZBOG GEORGEA FLOYDA, RASIZMA I POLICIJE
Zbog Afroamerikanca Georgea Floyda koji je umro pod koljenom policajca Dereka Chauvina i koji je za neke postao simbol policijskog nasilja prema američkim crncima, tijekom proteklog ljeta izbili su veliki prosvjedi. No, oni su velikim dijelom bili nasilni, često završavajući pljačkama. Poraslo je i ukupno nasilje u SAD-u, a FBI procjenjuje da će u 2020. ukupna stopa ubojstava porasti čak 15 posto. U prvih šest mjeseci čak 20 posto porastao je broj podmetnutih požara. Najprije su porasle simpatije Amerikanaca prema pokretu Životi crnaca vrijede, da bi se zatim osnažile kritike tog načina prosvjedovanja. Zahtjevi za raspuštanje policijskih odjela sve su češći, a gradsko vijeće Minneapolisa, gdje je Floyd ubijen, i pokrenulo je taj proces koji mnogi centristi i konzervativci kritiziraju. Trump se tijekom najžešćih prosvjeda uglavnom ponašao kao stranački čelnik ne pokušavajući podijeliti tugu s demonstrantima. Njegova rečenica “kad pljačkanje počinje, počinje i pucanje” te slikanje s Biblijom u ruci ispred crkve u Washingtonu, zbog čega su rastjerani mirni prosvjednici, vjerojatno su dva najviše zapamćena Trumpova trenutka tijekom prosvjeda. Neki smatraju da bi novi krug prosvjeda Ameriku mogao zatrest i nakon izbora, posebno ako ne bude jasnog pobjednika.
3. BIZARNA RETORIKA BEZ PRESEDANA
Dovoljno je pogledati izjave na ovoj stranici da se uoči koliko je Trumpov retorički stil kontroverzan. Utjecajni konzervativni komentator Ben Shapiro više je puta procijenio da bi Trumpove šanse bile mnogo veće da Twitter ostavi po strani. Koliko će ovaj Trumpov mandat ostati upamćen po kratkim i pamtljivim krilaticama, poput “izgradimo zid”, “učinimo Ameriku opet velikom” ili “Amerika na prvom mjestu”, toliko će mu se pamtiti i poruka američkim političarkama da se “vrate u zemlju odakle su došli”.
4.KINA, TRGOVINA, CARINE I PROTEKCIONIZAM
U sredini mandata protekcionizam i trgovinski ratovi s Kinom bili su njegov najjači adut. Kako bi “vratio proizvodna radna mjesta u SAD” koja je, tvrdi, ukrala Kina, Trump je uveo carine na kineske proizvode. Peking je uzvratio. Rezultat? U prvih devet mjeseci ove godine izvoz u Kinu pao je gotovo 50 posto (velik utjecaj na to ima i koronavirus). Carine su, piše Washington Post, povećale zaposlenost u proizvodnji kojima je konkurencija uvoz iz Kine od 0,3 posto, a smanjile zaposlenost 1,1 posto u industrijama koje uvoze inpute iz Kine, točno kako bi ekonomska teorija predvidjela. Trgovinski deficit u odnosu na Kinu danas je na razini kao što je i bio kad je Trump došao na vlast, ali je globalni trgovinski deficit SAD-a mnogo veći nego 2017. Većina ekonomista predsjedniku ne bi dala prolaznu ocjenu u ovom pitanju, a ukupno povećanje protekcionizma u svijetu također će biti Trumpova ostavština.
5. ENTUZIJAZAM PRISTAŠA – UŠAO U POP-KULTURU
Trump je postao dio popularne kulture, posebno među svojim pristašama. Njegov nedavni ples koji su svi kopirali, crvene kape ili poneki komični ubodi ostat će o upamćeni kao dio američke političke ikonografije, i dugo nakon što ode s vlasti, bilo to 2021. ili 2025. godine. Entuzijazam koji Trumpovi pristaše pokazuju za njegove skupove bez presedana su i pokazuju da njegov politički stil ima mnogo veću vrijednost nego što mu kritičari spočitavaju.
6.NIKAD VEĆI BROJ KRITIČARA
Trump i većina medija nisu se međusobno štedjeli. I dok neke novine poput Washington Posta procjenjuju Trumpa na skali fašizma, druge su prepune svakodnevnih komentara kako je Trump nepopravljiva prijetnja demokraciji. Pojam “sindrom poremećenosti zbog Trumpa” ušao je u svakodnevni govor u SAD-u: podrazumijeva izostanak svih kočnica u retorici o Trumpu koju je usvojila ljevica. Neki su od tih komentara također na ovoj stranici.
7. NIJE ZAPOČEO NIJEDAN RAT U MANDATU
Trump nije započeo nijedan rat, i Ameriku je pokušao izvući iz nekoliko njih. Za njegove pristaše to je možda i najsnažniji argument u njegovu korist. Smanjio je broj vojnika koji služe izvan SAD-a, a povećao je izdvajanja za vojsku u odnosu na 2017. godinu. Bivši predsjednik Barack Obama znatno je smanjio vojna ulaganja u drugom mandatu, ali u prvom je imao veća izdvajanja nego što ih Trump ima danas. Sa Sjevernom Korejom pokušao je uspostaviti mir i susreo se s Kim Jong-unom, ali su odnosi između dvije strane u međuvremenu zahladnjeli. Dobre odnose ima i s ruskim liderom Vladimirom Putinom. Naglašava da je potpisom sporazuma Srbije i Kosova također pridonio miru na Balkanu, no u zemljama bivše Jugoslavije on će se vjerojatnije pamtiti po bizarnim izjavama srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića. Trumpovi pristaše rekli bi da je svijet s njime kao američkim liderom mirniji i sigurniji.
8.USPJESI NA BLISKOM ISTOKU I U IZRAELU
Najveći je vanjskopolitičkih uspjeh Trumpu osiguranje normalizacije odnosa triju arapskih država (UAE, Bahrein i Sudan) s Izraelom u samo dva mjeseca, dok je u 50 godina prije Trumpa Izrael uspostavio odnose samo s dvije arapske države: Jordanom i Egiptom. Nastavio je ratovati protiv terorista iz Islamske države te je odobrio akciju likvidacije njezinog lidera Abu Bakra al-Baghdadija. Likvidirao je i iranskog generala Qasema Soleimanija, a izašao je iz nuklearnog sporazuma s tom državom.
9.GOSPODARSKI RAST PRIJE IZBIJANJA PANDEMIJE
U Trumpovu mandatu, do dolaska pandemije koronavirusa, američki BDP je rastao brže nego u Obaminu, ali i više nego u drugim bogatim zemljama. Nezaposlenost u zemlji bila je najniža (3,5%) u 50 godina, a za Afroamerikance i hispance najniža u povijesti. Rasla su primanja najmanje plaćenima. S druge strane, nastavio je s visokim proračunskim deficitima i povisio javni dug. Do koronavirusa, a tada se sve preokrenulo. U drugom kvartalu SAD je vidio najveće povećanje nezaposlenosti i najveći gospodarski pad u povijesti, ali i to se u međuvremenu većinom preokrenulo prema boljim brojkama. No, prije pravog oporavka stigli su današnji izbori.
10.POVLAČENJE IZ MEĐUNARODNIH ORGANIZACIJA
Duga je lista sporazuma i organizacija iz kojih se Trump povukao i koje su značile ispunjenje obećanja danih u kampanji, ali i užas za njegove protivnike i one koji vjeruju u globalna rješenja. Pariški sporazum o klimi napustio je u lipnju 2017., Iranski nuklearni sporazum napustio je godinu dana poslije. Povukao se iz nuklearnih sporazuma s Rusijom, redefinirao je trgovinski sporazum s Meksikom i Kanadom te je usred pandemije koronavirusa u srpnju istupio iz Svjetske zdravstvene organizacije. Biden bi preokrenuo mnoge od ovih poteza.
VIDEO: Hrvatski stručnjaci o predsjedničkim izborima u SAD-u: Otkrili što misle tko bi mogao pobijediti
Nije poktenuo ni jedan rat...daleko najbolji predsjednik.