U srijedu, 17. svibnja, biti će točno 9 godina od kako je došlo do poplava u županjskoj Cvelferiji. Prisjećajući se tih dana mještani kažu kako je bila subota popodne kada je toga dana, prvo u Račinovcima, a onda i u Rajevom Selu, pukao nasip na Savi što je rezultiralo poplavom. Danas kada se prisjećaju tih dana mještani kažu kako je voda ubrzo poplavila sela gdje je pukao nasip, a da je do Gunje došla dan kasnije.
O kolikim količinama vode se radi koje su poplavile taj prostor govori i činjenica da su ta sela u sljedećih desetak dana bila pod vodom. U nekim nižim dijelovima sela bližim nasipima, a posebno u Gunji, voda je bila visoka i 3-4 metra. U poplavama su smrtno stradale dvije osobe. Materijalna šteta procijenjena je na oko 1,7 milijardi kuna.
- Imali smo dvije direktne žrtve poplava ali i nekoliko indirektnih žrtava. Poslije devet godina mogu reći kako je učinjeno puno ali da se moglo i moralo učiniti više – kaže načelnik Općine Gunja Ante Gutić.
Kao pozitivnu stvar ističe brzu reakciju tadašnje Vlade RH koje je donijela potrebne Uredbe putem kojih se jako brzo krenulo s obnovom. Rezultat svega toga je u dvije godine obnovljeno sve što je tada država planirala obnoviti. Gutić kaže kako je to posebno pohvalno kada se vidi kako i na koji način se odvija obnova područja stradalih u potresima.
Kao neke od minusa ističe činjenicu da država nije željela obnavljati kuće onim vlasnicima koji su u vrijeme poplava živjeli izvan Gunje. Radi toga su uslijedile brojne sudske tužbe koje, kako kaže Gutić, sada završavaju na način da država gubi sporove i mora obnoviti i te kuće. Napominje i kako mu je nelogično da su ljudi koji su odlučivali sami obnoviti svoje obiteljske kuće dobivali od države 40.000 ili 70.000 kuna, ovisno o visini vode, dok je iste takve kuće država obnavljala i po cijeni do 600.000 kuna. Ipak, više ljudi je odlučilo uzeti novac od države a najčešći razlog tome je bio u tome što su željeli se što prije vratiti u svoje domove. Mnogi su priznali kako su pogriješili, da im to nije bilo dovoljno za sve radove ali da su bili prinuđeni.
Drugu veliku nepravdu vidi prema gospodarstvu koje je stradalo i koje nije obeštećeno kako je trebalo.
-Ako su ljudi dobivali kuće zašto onda država nije pokrila i strojeve koji su uništeni u poplavi. Gospodarstvenici jesu obeštećeni ali samo dijelom i nedovoljno. To je dovelo do toga da su dvije tvornice namještaja, s preko 100 zaposlenih, zatvorili svoja vrata a Gunja ostala bez velikog broja radnika. Poslije devet godina od poplava mogu reći da smo se kao selo oporavili od poplava ali da gospodarstvo nije. Nije niti stočarstvo koje je desetkovano i danas – rekao je Gutić.
Sve to dovelo je i dodatne depopulacije ovih sela tako da je broj stanovnika Gunje dodatno smanjen. Dio ih je ostao u gradovima gdje su otišli u vrijeme poplava, neki su se vratili ali otišli trbuhom za kruhom. Sve to doprinijelo je da je od Domovinskog rata do danas broj stanovnika Gunje prepolovljen, s nekadašnjih 5.172 na oko 2.600.
Govoreći o nedostatcima obnove Gutić kaže kako država u Gunji nije obnovila niti sve ceste kao niti nogostupe koji se i dalje saniraju. Jedini novi objekti koje je poslije poplave Gunja dobila su Narodna knjižnica i čitaonica i nogometni stadion. Radilo se i na utvrđivanju nasipa što je projekt koji su provodile Hrvatske vode.
-Krenulo se s utvrđivanjem nasipa od Račinovaca do Nove Gradiške. Ne znam dokle se došlo ali je nasip kod Gunje pojačan i utvrđen. Vjerujem da se ne može više dogoditi da nasip pukne ali nije isključeno da se ponovno ponovi neki maksimalni vodostaj što bi dovelo do prelijevanja ali ne i pucanja nasipa. Kako god poslije iskustva od prije devet godina mogu samo reći – ne ponovilo se kao i da je sve to dobro i završilo kako je izgledalo – zaključio je Gutić.
"pukao" nasip?