Pčelinji fond prošle je godine na donjomeđimurskom području
imao velike gubitke, i to uglavnom u zimskom razdoblju, kad su gubici
bili od 30 do 100 posto.
Postaju anemične
– Žalosti nas što konkretni uzroci pomora pčela
nisu poznati – istaknuo je Marijan Barić, predsjednik Udruge
pčelara Čmela. Uz najveću Akaciju, u Međimurskoj županiji postoji i
manje brojna, ali ništa manje aktivna pčelarska udruga
Čmela, koja ima sjedište u Svetoj Mariji.
Okuplja 18 članova iz Kotoribe, Svete Marije, Donje Dubrave,
Draškovca i Preloga. Neizostavna tema je pomor pčelinjih
zajednica. Po kliničkoj slici i opisu ponašanja pčela,
uzroci su kemijske tvari, pokazalo je ispitivanje na institutima u
Francuskoj, Njemačkoj, Italiji i Danskoj.
– Pčele poslije kontaminacije nakon 20 minuta postanu
hiperaktivne, da bi poslije četrdesetak minuta postale anemične, kreću
se bez orijentacije, a kada izlete iz košnice
više se u nju ne vraćaju – rekao je Barić.
Posljedica toga je da je na donjomeđimurskom području od 838 uzimljenih
košnica nestalo njih 528, pa sada pčelari raspolažu sa svega
310.
Pčelari s ludbreškog, varaždinskog i koprivničkog područja
podržali su Međimurce, zaključivši kako bi u nekim akcijama
trebali biti jedinstveni, pogotovo prema inspekcijskim službama, koje
mogu pomoći na relaciji pčelari - uzgajivači cvatućeg bilja. Uzgajivači
cvatućeg bilja, naime, tretiraju ga na način koji pčelama ne odgovara,
pa i zbog toga dolazi do gubitaka.
– Treba imati na umu da je pčela ugrožena vrsta i da pčelari
toliko ne rade na njihovoj zaštiti one bi s vremenom nestale
– poručili su pčelari, iznijevši primjer kako za
jedan kilogram meda ta vrijedna životinja mora pohoditi 28.000 cvjetova.
Različite teorije
O razlozima pomora pčela diljem svijeta postoje razne teorije.
Neki tvrde da pčele ugibaju zbog pesticida, virusnih bolesti i
globalnog zagrijavanja, a drugi da na njih utječu zračenje
odašiljača i mobitela, dalekovodi, GMO hrana...
POMOR Uništeno više od polovice pčelinjeg fonda
Dezorijentirane pčele ne vraćaju se u košnice
