Razvijeno digitalno društvo upućuje na sposobnost države da brže ekonomski raste, lakše privlači strane investicije i usto, naravno, osigura svojim građanima bolji životni standard. Europska unija mjeri ga indeksom DESI koji čini pet pokazatelja: povezivost, ljudski potencijali, korištenje interneta, integracija digitalne ekonomije i digitalne javne usluge.
Prema najnovijem DESI indeksu Hrvatska se pomaknula za jedno mjesto. Nismo 25., već 24. od 28 EU zemalja. Ipak, dogodio se svojevrstan pomak.
Ipak napredak
Dok smo lani bili među zemljama koje loše napreduju, ove godine svrstani smo u skupinu onih koje napreduju. Riječ je o zemljama koje su, premda i dalje zaostaju za prosjekom EU zemalja, doživjele brži razvoj i rasle brže od EU kao cjeline. S nama u skupini su još Španjolska, Italija, Letonija, Rumunjska i Slovenija.
– Unatoč pomaku u naprednije, još uvijek nalazimo dosta ispod prosjeka i nemamo razloga za slavlje. Dinamički gledano, još uvijek „presporo trčimo“ u odnosu na druge EU članice – naglašava Hrvoje Balen, predsjednik upravnog vijeća Algebre.
DESI indeks je prilično heterogen pokazatelj, u kojem Hrvatska postiže odlične rezultate primjene digitalne tehnologije, poput primjerice broja malih i srednjih tvrtki koje prodaju svoje usluge on-line, ali i ekstremno loše poput dostupnosti širokopojasnog interneta, ističe H. Balen. Naime, iako je fiksni širokopojasni internet omogućen za 97 posto domova, što je u skladu s EU, brzi internet s brzinama od najmanje 30 megabita u sekundi dostupan je samo za 52 posto populacije. Napredak je učinjen budući da sada 70% kućanstava ima broadband, spram lanjskih 61 posto, ali ne i onaj brzi internet. Tek je 2,8% fiksnih širokopojasnih pretplatnika na velikim brzinama, dok je prosjek EU 30 posto.
Kako stoji u objašnjenju EU statističara, razlog tomu su vjerojatno visoke cijene. Naime, u Hrvatskoj brzi pristup internetu stoji 2,5% prosječnog bruto prihoda, što je više od ukupnog prosjeka EU gdje taj udio iznosi 1,3 posto.
Problem mjerila
– No, nije slučajno da u ovom indeksu ljudski kapital nosi ponajveću težinu, jer ova brojka svakako najviše utječe na mogućnost primjene digitalizacije u pojednostavnjenju ekonomskih procesa i izgradnji efikasnije i jeftinije države. DESI nije baš savršen indeks jer uzima u obzir podatke stare čak dvije godine Zbog činjenice da smo lani dosegli razinu novih zapošljavanja u IT sektoru vjerujem da ćemo u ovom segmentu polako rasti i sljedeće godine te da bismo tu trebali napraviti hrabrije korake da se dignemo iznad prosjeka EU i počnemo „stršati“ u očima investitora.
Osim toga, i podatak o tome da imamo samo 51 posto ljudi s osnovnim digitalnim vještinama nešto je što bi trebala biti podloga za raspravu u Vladi, netko bi se trebao time baviti. Još uvijek ne postoje ni programi, ni strategija, ni institucija koja bi se bavila digitalnom integracijom i ključnim digitalnim kompetencijama ljudi – kategoričan je Balen.
>>Start-upovi spajaju IT sferu sa zdravstvom
>>EK pokreće projekt za razvijanje digitalnih vještina u obrazovanju
