Pobuna stanovnika Visokoga zbog odlaganja medicinskoga otpada iz UKC-a
Sarajevo pokraj njihova vodovoda, gdje su bačeni dijelovi ljudskih
tijela, posteljice, bubrezi, ruke i noge, otkrila je mračnu stranu
odlaganja medicinskoga otpada u BiH.
Uprave bolnica tvrde da ga skladište po propisima, a glasnogovornica
UKC Sarajevo Biljana Jandrić ističe da dio otpada spaljuju u krugu
bolnice, radioaktivni im odvozi strana tvrtka izvan BiH, dok upravo
patološki otpad odlažu preko tvrtke Pokop iz Visokoga, koju vodi
Muhamed ef. Omanović.
Zarazni patološki otpad
- Odstranjene dijelove tijela zakopavamo na gradskom groblju - brani se
ef. Omanović, ali fotografije svjedoče drukčije. Nedim Avdibašić,
predsjednik MZ-a Grđevac, svjedoči da su pratili rad Pokopa tijekom tri
mjeseca i otkrili 15 jama na zemljištu u vlasništvu ef. Omanovića.
- Dovlačili su otpad u vrećama i plastičnim kutijama i zakopavali ga na
dubini od dva do tri metra - domeće Avdibašić. Inspektori i policija
zabranili su daljnji rad Pokopu. Uprava Gradskih groblja u Visokom
pokupila je vreće, a ravnatelj Groblja Asmir Hodžić traži žurno
preispitivanje rada Pokopa, tvrdeći kako ne ispunjavaju ni minimalne
tehničke uvjete za pogrebnu djelatnost te da čak i na mjesnom groblju u
Donjem Moštru mimo propisa ukapaju mrtvorođene bebe. Inače,
zbrinjavanje medicinskoga otpada mjerodavnost je Ministarstva zdravstva
FBiH i Ministarstva okoliša i turizma FBiH, čiji ministar Nevenko
Herceg objašnjava da prate sve međunarodne propise, napuke i trendove
za zbrinjavanje toga otpada.
- Medicinski se otpad obvezno razdvaja od općega. Dijeli se na oštrice,
vrlo zarazan patološki otpad, ostali zarazni ili moguće zarazni otpad,
farmaceutski, genotoksični, amalgamski otpad iz stomatološke prakse,
opasni kemijski i ostali kemijski otpad - kazuje ministar Herceg.
Nadalje kazuje kako vrlo zarazni patološki otpad zahtijeva toplotnu ili
kemijsku sterilizaciju prije nego bude pomiješan s ostalim zaraznim
otpadom.
- Medicinski otpad mora biti skladišten u određenu prostoriju u sklopu
zdravstvene ustanove prije odlaganja ili prijevoza do ovlaštene tvrtke.
Ta prostorija mora biti pod nadzorom, dostatno prostrana za prijam
maksimalno predviđene količine otpada različitih kategorija koje moraju
biti razdvojeno skladištene.
Mora biti nedostupna neovlaštenim osobama i štetočinama, imati
rashladni odjel te biti opremljena uređajima za gašenje i inertnim
upijajućim materijalom za lokaliziranje prosutih kemikalija - upozorava
Herceg. Ministar zdravstva dr. Safet Omerović kaže kako u BiH nema
odlagališta medicinskoga otpada, već se u 27 zdravstvenih ustanova
nalaze uređaji za dezinfekciju i mljevenje otpada, čime 80 posto ukupne
količine medicinskoga otpada bude pretvoreno u komunalni otpad.
- Izvoz medicinskoga otpada reguliran je Bazelskom konvencijom koju je
BiH potpisala 2001. - podsjeća dr. Omerović.
Odlagališta i spalionice
Dok nam iz KC-a Banja Luka nisu dostavili odgovore, u Županijskoj
bolnici Tuzla izjavili su da sami spaljuju svoj otpad. Glasnogovornica
SKB-a Mostar Adrijana Pandža objašnjava kako im patološki otpad odvozi i
zbrinjava tuzlanska tvrtka Sud Mull.
- Otpad stavljamo u posebnu burad koju nam isporučuje spomenuta tvrtka.
Radioaktivni otpad s Odjela za nuklearnu medicinu držimo u olovnoj
izolacijskoj prostoriji dok ne postane potpuno bezopasan te ga
tretiramo kao normalan otpad. Sav opasni otpad, uključujući i
patološki, šaljemo u Tuzlu - kazala nam je A. Pandža. Dr. Amer
Čustović, voditelj Odjela za higijensko-epidemiološki nadzor UKC-a
Tuzla, kazuje kako medicinski otpad razvrstavaju i skladište do
trajnoga uklanjanja preko ovlaštenih tvrtki.
Dr. Ružica Vukić, ravnateljica Županijske bolnice u Orašju, ističe da,
nakon dezinficiranja, otpad odlažu na gradskom odlagalištu. Patološki
otpad zakopavaju, radioaktivni nemaju, a stare lijekove skladište u
burad i šalju na uništavanje. Nijedna bolnica još nema suradnju s
krematorijem u Visokom.
Moguća izgradnja spalionice u Federaciji BiH
U proceduri je prihvaćanje federalne strategije zaštite okoliša, koja predviđa izradu studije opravdanosti izgradnje spalionice opasnoga otpada, a razmatra i mogućnost spaljivanja određenih vrsta opasnoga otpada u kotlovskim postrojenjima, termoelektarnama i rotacijskim pećima u cementarama na 1500 Celzijevih stupnjeva. Medicinski otpad spaljuju dijelom i u Austriji, Njemačkoj i drugim zemljama, po cijeni od 4,30 KM/kg za kemikalije, 2,1 KM/kg za farmaceutski i 4,1 KM/kg za medicinski otpad, što plaćaju zdravstvene ustanove. (dju, mk)
