U Hrvatskoj je od koronavirusa oboljelo 820.000 osoba, a preminulo 13.200. Prema tim podacima, ističe znanstvenik Ivan Đikić, među deset smo zemalja s najvećim brojem umrlih na broj stanovnika.
– Trenutačno, u petom je valu više od 1700 hospitaliziranih i više od 220 na respiratoru, a broj novozaraženih varira od pet do deset tisuća dnevno. Upravo ti podaci govore nam zašto bismo i dalje trebali biti oprezni iako omikron-varijanta ima blaže simptome, ali i predstavlja zdravstvenu opasnost. Vjerujem da je omikron danas dominantna varijanta, a u Hrvatskoj i dalje svakodnevno umire oko 40 ljudi od te bolesti – kaže Đikić za HRT te objašnjava kako je slika bolesti COVID-19 nakon infekcije omikronom blaža nego kod zaraze prijašnjim varijantama zbog dva razloga.
– Prvi je da je virus promijenjen brojnim mutacijama, što uzrokuje da se omikron brže širi, zahvaća pretežno gornje dišne putove i ne potiče toliko jaki upalni odgovor u organizmu, pa su i klinički simptomi blaži. Međutim, stariji i ugroženi i dalje umiru od omikron-varijante. Osim toga, velika je opasnost u preopterećenosti sustava i hospitalizacije većinom necijepljenih osoba. Drugi razlog je da se dosta veliki broj ljudi cijepio, što ublažava kliničku sliku. Gledajući na dugi rok, pozitivno je da će veći dio populacije u susretu s omikron-varijantom steći dodatni prirodni imunitet, što s cijepljenjem omogućava optimistični pogled na pandemiju nakon proljeća – rekao je.
Mjere u Hrvatskoj, smatra, malo tko shvaća ozbiljno jer su često bile nekonzistentne i nejasne. Kaže kako mjere u Njemačkoj nisu idealne, ali da su imale znatan pozitivan učinak, uvedene su na vrijeme i u prosjeku su bile sveobuhvatnije i strože.
– Zna se tko je odgovoran i kakve su kazne za one koji se ne pridržavaju mjera. Osim toga, cijepljenje je brže uvedeno i veći broj ljudi je procijepljen nego u Hrvatskoj. Zbog svega toga je i smrtnost od COVID-a u Hrvatskoj oko tri puta veća nego u Njemačkoj – dodaje.
Đikić navodi kako su zdravstveni radnici u Hrvatskoj svojim naporima i stručnošću održali sustav stabilnim, no kako i to ima svoje posljedice.
– Ljudi su preopterećeni, nisu dovoljno plaćeni za svoj rad, a u isto vrijeme ne mogu se brinuti o svim drugim oboljelima i taj račun će nam doći kasnije na naplatu s povećanim brojem umrlih od tumora, srčanih bolesti i drugih – upozorava Đikić i kaže kako je smisao testiranja spriječiti ulazak virusa u bolnice, radna mjesta i škole te da samo brojenje zaraženih ima malu važnost osim statističke analize koja će biti relevantna za buduće analize.
– Zato je izrazito važno imati dovoljno mjesta gdje se ljudi mogu testirati na vrijeme da bi mogli zaštititi sebe i druge – ističe. Osvrnuo se i na početak priznavanja brzih antigenskih testova u Hrvatskoj, koji se smatraju manje pouzdanima od PCR-testova.
– Stožer takvim najavama pokušava zamagliti činjenicu da nemamo dovoljno kapaciteta za PCR testiranja. Nažalost, liječnici opće prakse sada moraju vršiti antigenska testiranja, a nisu pripremljeni za to, i normalno je da su glasno kritizirali ministra Beroša. Žalosno je vidjeti da nakon dvije godine pandemije nismo uspostavili dostatnu mrežu stanica za testiranje – kaže Đikić.
VIDEO Brzi test dovoljan za COVID potvrdu, ali ona će vrijediti samo u Hrvatskoj
U znanosti se ne rabi pojam "vjerovati".