Američka vojska pridružila se naporima oko zaustavljanja širenja naftne mrlje u meksičkom zaljevu za koju se procjenjuje da je već veličine Jamajke, odnosno 72 četvorna kilometra širine i 170 četvornih kilometara dužine. Jučer je objavljeno da je iz bušotine na morskom dnu, nakon što je eksplodirala platforma koja je naftu iz nje crpila, isteklo pet puta više nafte nego što se prije mislilo. Otkriveno je da ne curi samo iz dvije bušotine, već da i postoji treća rupa, a stručnjaci za ovakve ekološke katastrofe kažu da bi ovo mogla biti najveća ove vrste u povijesti i da će nesreća tankera Exxon Valdez nedaleko od obala Aljaske 1989. biti neznatan incident u usporedbi s ovim.
Iz bušotina koje više nitko ne može kontrolirati u more samo sedamdesetak kilometara od obale Louisiane curi oko 5000 barela nafte dnevno. Operacija spašavanja američke obale i mora u Meksičkom zaljevu neizmjerno je velika i složena. U njoj sudjeluju brojne američke državne agencije za zaštitu okoliša, vojska i British Petrolium koji je platformu imao u zakupu. Najteža zadaća svakako će biti zaustaviti curenje iz bušotine zato što se ona nalazi na 1525 metra dubine. Na ruku ne idu ni meteorološke prognoze koje predviđaju da bi vjetrovi koji će danas zapuhati naftnu mrlju mogli do sutra navečer dovesti do obale. Prednji dio mrlje trenutačno se nalazi samo trideset kilometara od delte Mississippija, a pokušaji vatrogasaca da spale naftu na površini mora nije konačno rješenje. Jedini izlaz je začepljivanje bušotina na morskom dnu, a stručnjaci procjenjuju da će za to trebati mjeseci. Trenutačno naftu s površine more skuplja sedamdesetak brodova, a zrakoplovi mrlju iz zraka zasipaju tvarima koje sprečavaju razlijevanje nafte.
Ugo je seronja. Ponekad. Ne uvijek. Taj bi se veselil i da mu susedu crkne krava. Osoba sumnjivih, nazadnih, vrlo upitnih moralnih i intelektualnih kvaliteta.