Na vrata Pravne klinike zagrebačkog Pravnog fakulteta došla je starica u lošem stanju po besplatni pravni savjet uvjerena da će se morati iseliti iz svoje kuće i da to piše u rješenju suda. Studenticu 4. godine prava Ivu Sever taj se slučaj najviše dojmio jer je, kaže, žena bila u tako lošem stanju, zamalo se onesvijestila uvjerena da će se roku od dva dana morati iseliti iz kuće. A u rješenju suda samo je pisalo da treba dostaviti sudu punomoć koju je dala kćeri, kaže studentica, zadovoljna što je mogla pomoći starijoj ženi.
To je samo jedan od oko 13.500 besplatnih pravnih savjeta koje su dali studenti prava pod nadzorom akademskih mentora i vanjskih suradnika u Pravnoj klinici, čije je osnivanje prije desetljeće inicirao profesor Alan Uzelac, voditelj Pravne klinike. Po uzoru na skandinavske zemlje koje imaju takve klinike za besplatnu pravnu pomoć građanima slabijeg imovinskog stanja, bio mu je izazov vidjeti može li se nešto slično napraviti i kod nas. Pravna klinika danas, kaže, daje godišnje oko 2000 besplatnih pravnih savjeta.
Pravnik mora znati o životu
Studentima omogućava da s fakulteta na tržište rada izlaze s praktičnim znanjem jer, pomažući građanima, uče u praksi ono što su slušali na predavanjima, dodaje pomoćnica voditelja Pravne klinike Barbara Preložnjak.
– U Europi danas svi pravni fakulteti pokušavaju studentima približiti praksu jer pravo nije samo znanost nego i vještina koja traži rad s ljudima i razumijevanje svijeta oko sebe. Pravo na koje se primjenjuje samo mehanička norma danas može zamijeniti umjetna inteligencija i takvi pravnici formalisti neće biti potrebni ako ne znaju rješavati probleme i razumjeti svijet oko sebe. Surađujući vani s kolegama koji su radom bili vezani za pravne klinike koje pružaju pomoć građanima slabijeg imovinskog statusa, a jedan od njih je i bivši dekan Pravnog fakulteta u Oslu, izazov mi je bio napraviti nešto slično u Hrvatskoj. Studenti su radom i željom da pomognu ljudima nadmašili moja očekivanja i to mi se čini najvrednijim – kaže Uzelac.
Besplatno pravno savjetovanje je, dodaje, i preventiva za građane da se izbjegnu nepotrebni sudski postupci. U Pravnoj klinici djeluju grupe studenata za prava djece i obiteljsko uzdržavanje, za zaštitu prava pacijenata, prava radnika, pomoć građanima u ovršnom postupku, za suzbijanje diskriminacije i prava manjina, za pomoć azilantima i žrtvama kaznenih djela. U njezinu radu do danas je sudjelovalo više od 800 studenata. Ivana Radman, studentica 4. godine prava koja volontira u grupi za pomoć građanima u ovršnom postupku, kaže da u zemlji u kojoj je velik broj građana pod ovrhom građani traže savjet kako se riješiti ovrhe i duga, pitaju je li nastupila zastara. Najčešće je riječ o dugovima zbog neplaćenih režija, dugova HRT-u, teleoperaterima, koji nisu bili veliki, ali su narasli zbog kamata. Prisjeća se žene čijoj je djeci ostavljena kuća u vlasništvo, a ona je dobila pravo doživotnog stanovanja u njoj.
– Ali djeca su je nakon toga pokušala prisilno izbaciti iz kuće i, kad sam joj rekla da ima doživotno pravo stanovanja u toj kući, bila je iznimno sretna i zahvalna i rekla da smo joj puno olakšali jer nije znala kako bi došla do te informacije – govori Radman. U posljednje vrijeme imaju puno upita vezanih za nasljedno pravo, upis vlasništva u zemljišne knjige i smetanje posjeda. Nakon što studenti prikupe informacije i dokumentaciju od građana, rade u timovima, uz nadzor mentora. Njihovo pravno mišljenje, kaže Preložnjak, prolazi više instancije provjere, a na kraju akademski mentor stavlja svoj paraf prije nego što ide građanima.
Majka je uvalila u ovrhu
– Studenti ne pišu tužbe za građane, ali mogu im pravnim savjetom detaljno opišu kako sastaviti tužbu ili žalbu ili podnesak tijelu državne ili sudbene vlasti. Cilj je pomoći građanima da riješe pravni problem bez suda – kaže.
Mogu im se obratiti i građani prosječnih primanja. Studentica Eva Martinčić kaže da ih građani pitaju i kako se osloboditi kazne zbog prolaska kroz crveno. Studentica Ana Marija Leto, mentorica u grupi za obiteljsko pravo, govori da građane zanima imaju li pravo na uzdržavanje od bivšeg supružnika, pitaju za pravo djece na alimentaciju, a dolaze im i punoljetna djeca koja se raspituju za alimentaciju od roditelja s kojim ne žive, a na koju imaju pravo sve dok se redovito školuju. Građane zanima i što ulazi u bračnu stečevinu i odgovaraju li nakon razvoda za dugove stečene u braku. Za kockarski dug bivšeg supružnika ne odgovaraju, ali da za neplaćene režije.
Student Dominik Barišić prisjeća se slučaja djevojke koja je bila pod ovrhom jer ju je majka, dok je bila maloljetna, navela kao jamca pa ju je zanimalo može li se i kako riješiti ovrhe. Studenti daju besplatnu pravnu pomoć i u tzv. vanjskim klinikama u 14 gradova za ljude koji ne mogu doći u Zagreb.
VIDEO Pogledajte video usporedbe Hrvatske i Slovenije:
Odgoj ti došao na naplatu.