Digitalne nepismenosti djece ne treba se bojati u ovoj zemlji jer računala i mobitele imaju gotovo sve obitelji s predškolskom djecom, tablet 85% obitelji. Pokazalo je to prvo nacionalno istraživanje Hrabrog telefona i zagrebačke Poliklinike za zaštitu djece i mladih o izloženosti predškolske djece svim ekranima, provedeno u vrtićima diljem Hrvatske 2016. i 2017. na uzorku od gotovo 700 djece u dobi od 18 mjeseci do 7 godina iz sela i gradova.
No mnogi domaći i strani stručnjaci upozoravaju i da pretjerana uporaba digitalnih uređaja kod djece i mladih dovodi do urušavanja kognitivnih funkcija, pretilosti, kratkovidnosti i agresivnosti. Danas i dvogodišnjaci i trogodišnjaci jako dobro barataju pametnim mobitelima, ali brzo im dosade slikovnice.
Smetnje govora najmlađih
Kako smo okruženi s bezbroj ekrana, ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece, psihologinja prof. dr. Gordana Buljan Flander u prvom nacionalnom istraživanju o izloženosti predškolske djece ekranima zato je i navela da je uveden pojam “screen time”, koji se odnosi na ukupno vrijeme provedeno pred TV-om, laptopima, računalima, mobitelima, tabletima, igraćim konzolama... Prosječno predškolsko dijete, pokazalo je njihovo istraživanje, pred ekranima provodi 2,4 sata radnim danom i 3 sata vikendom. TV gleda 97,2% predškolske djece, mobitel i tablet koristi više od dvije trećine djece, a računalom se koristi oko 60% djece.
Iako su preporuke Svjetske zdravstvene organizacije da djeca do 2 godine ne trebaju koristiti male ekrane, 79% djece do 2 godine u nas ih je počelo koristiti. Dječji psihijatar Nenad Jakušić iz zagrebačke Klaićeve bolnice ukazuje na problem djece od dvije-tri godine koja provode vrijeme pred ekranima.
– Roditelji im navijaju baby televizije s glazbom i pričama jer imaju puno posla, pa djeca pred TV-om znaju ostati satima i onda kod njih imate smetnje komunikacije, razvoja govora. Znaju dobro engleske riječi, a ne znaju hrvatske. Ako su dvogodišnjaci i trogodišnjaci previše na mobitelu i pred TV-om, to ih gura u poremećaj komunikacije i razvoja govora pa kod njih imate jednu autističnu sliku – kaže Jakušić. Školarcima je najveća kazna kad im roditelj oduzme smartphone, bez kojeg mnogi više ne mogu ni kad uče, držeći ga stalno pokraj knjige. Upotrebu pametnih telefona gotovo je nemoguće kontrolirati kod školaraca, kaže i dr. Jakušić, dodajući da ih djeca koriste i četiri puta više nego što je primjereno, a za osnovnoškolce je primjereno da dnevno ne provode pred ekranima više od dva sata.
– Djevojčice znaju gledati u mobitel i dok hodaju cestom. Srednjoškolci, osobito cure, najviše su na društvenim mrežama na kojima ima dosta bullyinga i podmetanja. A dečki su pak više na igrama, danas su to umrežene igre u kojima se slože ekipe jedna protiv druge i onda moraju biti na mreži dok igra ne završi jer ekipa vrši pritisak da ne izađu prije iz igre. Kako su to agresivne igre, kod djece stvaraju višak adrenalina i kortikosteroida jer su stalno pod stresom i ne troše energiju koja ostane u tijelu i naravno da su nervozni i razdražljivi. Srednjoškolci znaju na društvenim mrežama i igrama ostati do 1-2 sata u noći pa su sutradan neispavani i ne mogu se koncentrirati u školi. I kad uče danas mnogi učenici drže mobitele pokraj knjige pa prekidaju učenje i gledaju mobitel i tako stalno – govori Jakušić.
Na nedavnom okruglom stolu “Digitalna demencija i kognitivne sposobnosti učenika” voditelj Laboratorija za razvojnu neuropatologiju pri Hrvatskom institutu za istraživanje mozga i član Znanstvenog vijeća za obrazovanje i školstvo HAZU prof. dr. Goran Šimić ukazao je na pojam digitalne demencije i urušavanja kognitivnih sposobnosti zbog prekomjernog korištenja digitalnih tehnologija.
Digitalna demencija
Posljednjih nekoliko godina u tehnološki visoko razvijenim zemljama poput Južne Koreje primijećeno je da kod mladih koje se pretjerano oslanjaju na digitalne tehnologije dolazi do preuranjenog kognitivnog urušavanja, karakteriziranog dramatičnim smanjenjem stupnja pozornosti i kratkoročnog pamćenja, zbog čega dolazi i do slabijeg dugoročnog pamćenja. Šimić je istaknuo da je za navedene je promjene njemački neuroznanstvenik Manfred Spitzer 2012. skovao termin digitalna demencija. Nedavna njemačka studija pokazala je da je polovini učenika osnovnih i srednjih škola dijagnosticirana kratkovidnost, a jedan od vodećih njemačkih oftalmologa upozorio je da će zbog računala i pametnih telefona kratkovidnost kod djece i mladih biti sve češća. Ranko Rajović, internist i jedan od najpopularnijih stručnjaka za rani razvoj inteligencije kod djece, koji je bio i predsjednik Mensina svjetskog odbora za darovitu djecu, također u predavanjima upozorava da je danas nekretanje jedan od razloga što su pojedine strukture u mozgu kod djece smanjene, što dovodi do slabljenja kognitivnih sposobnosti. Djeca malo vremena provode u parkovima, u prirodi, pa nema prirodnih oblika kretanja koji pozitivno utječu na razvoj mozga.
– Školama se nameće izvan usvojenih programa pretjerano korištenje mini računala i sličnih naprava. Posljedica prerane i pretjerane uporabe računala ima za posljedicu pretilu djecu kojoj prijete npr. dijabetes, postaju kratkovidna, agresivna, društveno izolirana... Zagovornici informatizacije zalažu se da se u sklopu reforme obrazovanja (a gdje je odgoj) informatika uvede kao predmet već od prvih razreda osnovnih škola i nastava na tabletima. Dokazano je da učenici najbolje uče ako nastavnik piše po ploči, a oni pozorno prate i zapisuju. Zašto onda forsiranje tableta koji su zapravo stvar prošlosti i zamijenit će ih pametni telefoni s velikim ekranima. Britanski Telegraph piše da je ovo je već treća godina zaredom da u svijetu opada prodaja tableta jer su se kupci počeli prebacivati na pametne telefone većih zaslona, čime tableti postaju suvišni. U svjetlu ovih informacija, nameće se pitanje zbog čega se u Hrvatskoj planira nabava tableta za uporabu u školama!? Ako će obrazovanje prema predloženoj kurikularnoj reformi trajati 13 godina, a započeti 2019., prvi maturanti će završiti školovanje 2032., a studij oko 2037. Bit će to već zrelo digitalno-robotsko doba. U kojem će prednjačiti psihijatrijske bolesti, izazvane pretežnim životom u prividnosti. Stoga će nam trebati sve više psihologa i psihijatara... – kaže profesor emeritus Igor Čatić, voditelj Znanstveno-istraživačkog odbora za bioetiku, tehniku i transhumanizam.
Neuroznanstvenik dr. Domagoj Džaja ističe, kad je riječ o korištenju smartphonea za razgovor, da je 2011. Međunarodna agencija za istraživanje raka zaključila je da elektromagnetsko zračenje u frekvencijskom rasponu od 30kHz – 300GHz predstavlja potencijalni humani kancerogen. Iako je, kaže, ovdje kauzalnost u nastanku tumora još pretpostavljena, to je dovoljno za preporuku da se pozivi mobitelom obavljaju s pomoću slušalica. Kanadska studija pokazala je da 40% adolescenata s 11-12 godina koristi društvene mreže, Facebook, Twitter, manje od jednom dnevno ili nikad. No u dobi od 17 godina takvih je tinejdžera samo 5%, što znači da su sa 17 godina skoro svi adolescenti uključeni na društvene mreže, a značajno raste i vrijeme koje na njima provode. Adolescenti koji su provodili više od dva sata dnevno na društvenim mrežama vrlo su često bili i psihički uznemireni, procjenjivali su svoje mentalno stanje kao loše te je dio njih imao i suicidalne ideje.
– Ugrubo je preporuka da školska djeca koriste smartphone i tablete do 2,5 sata na dan – kaže Džaja, napominjući da je uvjet da djeca prihvate tu “digitalnu higijenu” i da im roditelji to pokažu vlastitim primjerom. Ako djeca provode previše vremena u virtualnoj komunikaciji, imaju problema u stvarnoj komunikaciji, dodaje i dr. Jakušić, a tableti u školi, drži, nisu problem ako su edukacijski programi na njima dobro koncipirani.
kaj internet zatupluje?