Iz Odgojnog doma u Bedekovčini, gdje su smještene ukupno 32 štićenice, već je postalo i nekakvo pravilo, pet je djevojaka koje su sklone bjegovima. A upravo se djevojke iz tog doma često, gotovo svakog tjedna, nađu na stranici www.nestali.hr, pa ih se onda traži, uključi se i policija, a statistika broji velik broj nestalih maloljetnica u Zagorju.
Problemi u ponašanju
U Bedekovčini su smještene djevojke starosti između 14 i 19 godina koje je uputio neki od sudova zbog problema u ponašanju. Te cure zgriješile su jer su krale, konzumirale sredstva ovisnosti, nasilničko se ponašale i slično.Trenutno, kako nam je rekla ravnateljica Tamara Kotarski, u ovom je domu osam djevojaka iz četiri županije sjeverozapadne Hrvatske. - Ostale djevojke su iz svih ostalih dijelova zemlje, a po pitanju bjegova najveći je problem u adaptacijskom periodu, dakle prva tri do šest mjeseci – kaže ravnateljica Kotarski.Naime, te djevojke uglavnom dolaze s poremećajima u ponašanju poput skitnje, školskog neuspjeha, druženja s osobama asocijalnog ponašanja i slično. Tako dok traje period adaptacije one imaju želju vratiti se svom momku, u svoj vršnjački milje u kojem su prije boravile ili roditeljima. Takve pojedinke često za sobom “povuku” i kolegice pa osim pojedinačnih ima i grupnih bjegova kada odu dvije ili tri djevojke zajedno .- No, najčešće se vrate u roku od tjedan dana. Neke se vrate i same, kad “odrade svoju misiju”, a neke se pronađu jer uglavnom znamo gdje bi mogle biti. Nakon povratka ispituje ih policija, najviše ih razloga da bi se doznalo nije li im se u bijegu slučajno dogodilo nešto loše – kaže ravnateljica Tamara Kotarski, koja ima posebna iskustva s romskom populacijom zbog njihovog kulturnog nasljeđa.Stoga nije neobično da je upravo ta populacija sklonija bjegovima.
Bježe pripadnice manjina
Iskustava s bjegovima i to najviše s romskom populacijom imaju i u Centru za odgoj i obrazovanje Zajezda. Za razliku od Bedekovčine, ovdje je smješteno 60-tak štićenika i štićenica između sedme i 21. godine života s intelektualnim poteškoćama i pridruženim smetnjama, a dolaze temeljem rješenja centara za socijalnu skrb.- Unatrag pet godina u 90 posto slučajeva bježe baš pripadnici manjina i to ženske populacije. Kako je kod nas fluktuacija velika, možda bi se moglo reći da se može izdvojiti dvoje do troje onih koji bježe - kaže nam ravnatelj Centra za odgoj i obrazovanje Zajezda Srđan Džakula.Uglavnom su to Romkinje koje bježe u romska naselja, no poznato je i da su se, vjerojatno jer im je odgovara takav način života, u romska naselja preselile i tri neromkinje i tamo se udale. Bjegunce iz ove ustanove policija uglavnom dovodi u prihvatne centre gdje ih onda djelatnici preuzimaju. - Inače, kako smo mi u prvom redu obrazovna, a onda i odgojna ustanova, kod nas je smještaj stalan, tjedni ili privremeni te povremeni ili poludnevni boravak. Djeca iz boravka koja su iz Krapinsko – zagorske županije vrlo često sama putuju kući dnevno ili tjedno i kod njih s bježanjem nema nikakvih problema – kaže nam socijalni radnik iz Zajezde, Božidar Petrinec.
