Vlada je odlučila po hitnom postupku mijenjati zakon o doprinosima kako bi već od travnja razveselila 32 tisuće umirovljenika s mirovinama većim od 1006 eura. Ako se zakon prihvati u Saboru ovaj mjesec, toj skupini umirovljenika HZMO više neće oduzimati 3 posto zdravstvenih doprinosa od njihove mirovine, od čega je zdravstveni sustav godišnje dobivao nešto više od stotinjak milijuna kuna.
Ove se godine od tog doprinosa planiralo prikupiti 16,2 milijuna eura (120 milijuna kuna), no Vlada Andreja Plenkovića iznenada je odlučila ukinuti tu obavezu uvedenu 2009. godine u razdoblju Jadranke Kosor. Uz krizni porez na plaće, takozvani harač, tadašnja je HDZ-ova Vlada za deset posto skresala mirovine po posebnim propisima te uvela plaćanje zdravstvenog doprinosa za umirovljenike. Doprinos je za manje mirovine bio 1 posto, ali ga je zdravstvenom sustavu uplaćivao državni proračun, jednako kao i 3 posto doprinosa na više braniteljske mirovine.
Ostalo je 30-ak tisuća umirovljenika s boljim mirovinama koji su 3 posto zdravstvenog doprinosa plaćali punih 13 godina, iako je u početku rečeno da će obaveza biti na snazi samo dvije godine. Doprinos plaćaju samo umirovljenici s mirovinom koja je veća od prosječne plaće u prethodnoj godini. Vlada kaže da se trenutačno 3 posto zdravstvenog doprinosa skida s 32.000 mirovina većih od 1006 eura, koliko je osmomjesečni prosjek plaće za prošlu godinu. Branitelji su oslobođeni plaćanja zdravstvenog doprinosa, a prema najnovijim podacima, njih oko 24 tisuće ima mirovinu veću od 1070 eura te je još blizu osam tisuća branitelja s mirovinom između 930 i 1070 eura. Zajedno, Hrvatska bi tako mogla imati oko 60 tisuća osoba, što je pet posto svih umirovljenika, čije su mirovine veće od prosječne plaće u državi.
Plenkovićevo ukidanje kriznih mjera donesenih nakon velike financijske krize 2008. godine stajat će državni proračun oko 130 milijuna eura godišnje, odnosno gotovo milijardu nekadašnjih kuna. Toliko će država morati dodatno preusmjeriti sredstava u mirovinski i zdravstveni sustav da bi pokrila manjak. S druge strane, proračunski minus dobitak je za 128 tisuća umirovljenika kojih se tiču najnovije odluke vlade na umirovljeničkom terenu – 32 tisuće umirovljenika prestat će plaćati 3 posto zdravstvenog doprinosa čim zakon prođe u Saboru, a daljnjih 96 tisuća povlaštenih umirovljenika dobit će dva povećanja mirovina od po pet posto, prvo u srpnju 2023., a drugo u siječnju 2024. godine. Tim se povećanjem ukida smanjenje povlaštenih mirovina za 10 posto iz 2009. godine.
VIDEO Objavili da je Hrvatska 5. najbolja zemlja za umirovljene u EU, Hrvati u komentarima nisu se složili
Umirovljenici su, uz radnike na minimalcu, najveći dobitnici trenutačnog Plenkovićeva mandata jer im primanja nisu nikada tako brzo rasla u kratkom vremenskom razdoblju. Oko 700 tisuća umirovljenika s mirovinama ispod 4100, a kasnije 4360 kuna lani je više puta primilo jednokratne novčane naknade. Vlada je također dodatno povećala najniže mirovine koje prima 290 tisuća građana, rasle su od ove godine obiteljske mirovine za 300 tisuća građana te se na kraju kao šlag na tortu povećavaju i primanja ljudi s najvišim mirovinama. Ako bi gledali cjelinu, proizlazi da su dosad najkraći kraj izvukli umirovljenici čije su mirovine nešto sitno iznad 4100, odnosno 4360 kuna jer su ih mimoišli svi energetski i krizni dodaci, kao i izvanredne povišice. To je najradišniji umirovljenički srednji sloj koji je i za radnog vijeka najredovitije plaćao mirovinske i zdravstvene doprinose, nisu muljali s prijavama na minimalac i slično, ali imaju peh da ih u mirovini svi gube iz vida jer nisu gola socijala.
U istom zakonu po hitnom se postupku povećava i koeficijent za izračun osnovice za obračun doprinosa samostalnim umjetnicima kojima se doprinosi plaćaju iz državnog proračuna s 0,8 na 1,2, odnosno njihov se koeficijent vraća na vrijednost prije uvođenja kriznih mjera 2009. godine. Umjetnici su se žalili da su zbog smanjenog koeficijenta odlazili u mirovinu s 1700 kuna, a da nitko od njih lani nije imao više od 2500 kuna mirovina. Samostalni su umjetnici osobe izvan radnog odnosa koje zarađuju od svojeg rada, a umjetničko stvaralaštvo i djelovanje im je jedino i glavno zanimanje. Radi se o ljudima u kazališnom, filmskom, glazbenom, glazbeno-scenskom, baletnom, plesnom, slikarskom, kiparskom i ostalim oblicima stvaralaštva. Koliko je točno umjetnika s tim statusom, nije rečeno, no prije dvije godine njih 847 dobilo je izvanrednu novčanu pomoć od 4000 kuna jer zbog korone nisu mogli normalno raditi.
VIDEO: Milanović o Dinamu: "Građani ne moraju trpjeti ovu vrstu napucavanja"
Ovoga nema ni u Alan Fordu. 3 posto za zdravstvene doprinose onima s mirovinama većim od 1006 eura?