Predsjednik Zoran Milanović ne samo da je potvrdio da će mr. sc. Radovan Dobronić, sudac Trgovačkog suda u Zagrebu, biti njegov kandidat za predsjednika Vrhovnog suda, već i da je s njim o tomu razgovarao i dogovorio da se prijavi na javni poziv. Stegovni postupak protiv suca Dobronića, za koji nije znao, neće promijeniti njegovu odluku.
“Ne dopuštam nametanja!”
“Sad je na ekipi da kaže hoće, neće, dakle ne oni koji se nameću. Nitko mi se neće nametati za kandidatkinju ili kandidata za predsjednicu ili predsjednika VS-a. To ne dopuštam!”, rezolutno je ustvrdio predsjednik Milanović obrazlažući svoj pristup. Očito, te je riječi namijenio doc. dr. sc. Marinu Mrčeli, vršitelju dužnosti predsjednika VS-a, koji je očito uzalud podnio prijavu sa životopisom i programom rada, ali i svima ostalima koji se još namjeravaju prijaviti na javni poziv otvoren do petka. Osim ako ne žele čuti mišljenja Opće sjednice VS-a i saborskog Odbora o svojoj kandidaturi, koja predsjednika ne obvezuju, unatoč i preporuci Vijeća Europe da bi zakonodavna i izvršna vlast trebale voditi računa o mišljenju struke, u slučaju kad njihov izabranik ujedno trajno postaje i vrhovni sudac.
Za suca Dobronića rekao je da je nepotkupljiv, da je donio vrlo važnu presudu i zamjerio se moćnicima i “interesantno, nije se uspio probiti, a takvih slučajeva ima više, na najvišu sudsku instancu trgovačkog sudovanja, premda je pokušavao. Ovdje prolazi tko prolazi. Znam nekoliko sudaca, baš osobno, koji su kvalitetni ljudi, pametni, pošteni i obrazovani i ni makac s općinskog suda. Zato to, tko je sudac kojeg suda, nemojmo izjednačavati s olimpijskom normom. Ovo je arbitrarno”, kazao je predsjednik Milanović.
Dobronića nije pitao za stegovni postupak, jer se za taj postupak “ne zna, ne znaju čak ni neki članovi DSV-a”. To je dobar način da se čovjeka “zatrpa ugljenom i šoderom” i da “u 60. godini ispadne kao neradnik”, nizao je predsjednik. I stoga zaključio kako stegovni postupak ne može utjecati na njegovu odluku: “Dapače, još me dodatno kopka, postaje interesantnije u kakvim se okolnostima to dogodilo, kada, zbog čega...”. Zatim je primijetio: “Zanimljivo koliko se ljudi prostituiraju po medijima i nisu nikada stegovno opomenuti, ali ako radiš najkompleksnije predmete, iskopat će ti oči jer nisi riješio dovoljno ovršnih predmeta”. Ipak, za stegovni postupak je rekao:“Idemo vidjeti što je to”.
Od DSV-a tražili smo objašnjenje zašto nisu izvijestili suca Dobronića o stegovnom postupku i zašto nije procesuiran u 10 mjeseci. Odgovoreno nam je da DSV “formalno ne obavještava stegovno prijavljene suce o pokretanju stegovnog postupka protiv njih već kad počne postupak sudac dobije zahtjev za pokretanje stegovnog postupka. Ne postoji propisana obveza prethodnog obavještavanja ni od strane DSV-a ni od strane predsjednika suda, ali po našem saznanju, većina predsjednika kolegijalno obavijesti suca da je pokrenut stegovni postupak. DSV godišnje ima veći broj stegovnih predmeta u radu zbog neispunjenja Okvirnih mjerila za rad sudaca (norme). Prednost pri tome imaju stegovni postupci poput onih protiv osječkih sudaca kojem smo dali prednost zbog teških terećenja koja im se stavljaju.”, navodi se u odgovoru DSV-a.
Uložio je prigovor i žalbu
Predsjednik Trgovačkog suda u Zagrebu Nino Radić odgovorio nam je da Dobronić u pet godina niti jednom nije ispunio normu predviđenu Okvirnim mjerilima, u 2016. 75,48 %, pa 78,5 %, zatim 72,45 %, u 2019. 71,72 % (prema tomu netočan je podatak suca u medijima o 77 ili 78 %, napomena je predsjednika Radića) i za 2020. 99,07 %. Zašto onda nije stegovno odgovarao i za 2016.-2018.? Nadzorom Dobronićeve referade, proizlazi iz dodatnih izvješća, nađeni su opravdani razlozi za neispunjenje norme, jer je bio zadužen složenijim predmetima , što po Radiću nije bio slučaj 2019. Dobronić poštuje rokove za donošenje odluka i nije bio na bolovanju.
Dok je sudac tvrdio da je od nas dobio prvi glas o stegovnom postupku, Radić navodi kako je na sjednici sudaca jasno rečeno da je pokrenut stegovni postupak zbog neispunjenja norme i to po dovršetku postupka u kojem je Dobronić “uredno primio rješenje kojim se utvrđuje da nije ispunio sudačku obvezu za 2019., jer je Okvirna mjerila ispunio sa 71,72 %”. Nakon što je Dobroniću lani 29. svibnja odbijen prigovor, podnio je žalbu koju mu je predsjednik Visokog trgovačkog suda odbio 16. lipnja 2020. Ustvrdivši kako i Dobronić, kao i svi suci poznaje propise RH, Radić je zaključio: “Predsjednik suda je dužan pokrenuti postupak zbog počinjenog stegovnog djela koje je propisano zakonom”.
VIDEO: Milanović pozvao da se posluša Tuđmanov govor u Sinju
Pa ovaj do 61. v nije uspio doci ni do Predsjednika prvostupanjskog suda a sada bi trebao postati preddjednik VS-uda. Brando se sprda sa RH .