Vratio se “keltski tigar”, pisale su novine kada je objavljeno kako je 2015. Irska imala rast BDP-a od 7,8 posto. Dakle kao Indija i Kina. U samo sedam godina Irska se od države pred propašću vinula u državu s ponajvećim rastom bogatstva. To je prva europska država koja je 2008. upala u krizu te je pristupila programu spašavanja tadašnje trojke dobivši oko 90 milijardi eura pomoći, za što je trebala provesti planove štednje. Čini se, prema podacima o rastu, kako je plan spašavanja države s 4,6 milijuna stanovnika uspio.
No, za šankom puba Bailey, koji je posjećivao irski književnik James Joyce, ili u pubu Davy Byrne’s koji je posjećivao junak njegova romana Uliks, Leopold Bloom koji je tu jeo sendvič s gorgonzolom i pio čašu francuskog vina burgundac, ne osjeća se euforija. Na vijesti o ponovnom povratku “keltskog tigra” ljudi jednostavno sliježu ramenima. U pubovima se pije, ali bez nazdravljanja. Uostalom, BDP je imao takav rast u razdoblju od 1995. do 2004., a poslije bankarske krize 2008. pad i do 9 posto. Navikli su Irci na uspone i padove. Uostalom, već 2016. rast BDP-a je bio manji, odnosno 4,5 posto. Neki predviđaju kako će već ove godine na rast BDP-a utjecati Brexit, jer glavni ekonomski partner Dublina je London.
Najniži porez u Europi
Dva su ključna trenutka u nedavnoj krizi Irske. Prvi je 2008. kada se ispuhao balon sapunice nekretnina i te godine su ekonomisti svrstavali keltsku državu među riskantne. A ujesen 2010. pogodila ju je i bankarska kriza. Trojka je s oko 90 milijardi eura spašavala banke, a irska vlada na čelu s tadašnjim premijerom Brianom Cowenom i posebno sadašnjim premijerom Endom Kennyjem, koji je to postao 2011., preuzela je obveze štednje. Čini se da je, kada je u pitanju spašavanje banaka, MMF nepogrešiv. No, Irska se posljednjih godina mnogo izmijenila.
Donedavno je poljodjelstvo bilo njezinom glavnom granom i proizvodilo je 38 posto BDP te zapošljavalo 28 posto ukupne radne snage. Sada se razvila industrija, ali prije svega zahvaljujući niskim porezima na dobit tvrtki koji iznose 12,5 posto, što je najniže u Europi. Ostale europske države kritiziraju Irsku zbog niskog poreza kojim privlače strane kompanije, a posebno one koje prodaju „inteligenciju“, odnosno proizvode zaštićene raznim copyrightima. Tako je Irska postala najvećim izvoznikom softvera, sjedištem mnogih proizvođača glazbe zbog niskih poreza na autorska prava, prijave patenata itd. Multinacionalne kompanije počele su svoja sjedišta seliti u Irsku koja je za međunarodne patente i prava na intelektualno vlasništvo postala porezni raj.
Mnogi ekonomisti drže kako bi i taj rast BDP-a mogao eksplodirati kao onaj vezan za bum nekretnina. O iznenadnom rastu irske ekonomije londonski list The Economist napisao je kako je to „potpuna glupost“ (bio je malo grublji: It’s complete bullshit). A, ekonomist Dublinskog sveučilišta Colm McCarthy kaže, na informacije kako je država proizvela 26 posto dobara više, kako bismo se nasmijali kad bi takvi podaci stigli iz Kine. Mnoge tvrtke svoja fiskalna sjedišta preselile su u Irsku i u samo godinu dana količina kapitala u zemlji porasla je sa 700 na 1000 milijardi eura. Primjerice, jedna od najvećih svjetskih medicinskih tehnoloških tvrtki Medtronic kupila je 2015. irsku tvrtku Covidien i preselila svoje sjedište iz SAD-a u Irsku. Prebacila je, ali samo virtualno, 43 milijarde dolara, jer nisu prebačena radna mjesta. Spojile su se farmaceutske tvrtke Allergan i Pfizer itd. pa Irska postaje i među najvećim farmaceutskim izvoznicima, na papiru.
Za razliku od onoga što se govori u Hrvatskoj, odnosno kako je sve naj od mora i sunca pa nadalje, u Irskoj ima i onih koji upozoravaju na neopijanje lijepim brojkama. Ekonomisti su napravili računicu koja pokazuje kako nema ekonomskog rasta. Prema grafičkim pokazateljima koja su iznijeli vidi se jasno kako proizvedene stvari nisu porasle, već je samo poraslo „intelektualno vlasništvo“, odnosno broj prijavljenih patenata, marki, autorskih prava.
Najviše je zaposlenih u proizvodnji pića, odnosno 92.000 osoba, koje godišnje pridonose irskoj ekonomiji dvije milijarde eura. Tu se računaju i zaposleni u poljodjelstvu za proizvodnju sirovine za alkoholna pića. U sektoru financija zaposleno je 35.000 osoba, a u multinacionalnom sektoru 18.500 osoba, dok u informatičkoj tehnologiji radi 37.000 osoba. Prvih deset ICT tvrtki ima svoja sjedišta u Irskoj i godišnje generiraju 35 milijardi eura. Google, Apple, Facebook, Twitter, LinkedIn, Amazon, eBay, PayPal, Microsoft su i u Irskoj. U sektoru softvera radi 24.000 osoba i pridonose sa 16 milijardi era irskoj ekonomiji. Irska je domovina više od 900 softverskih tvrtki.
Rast građen na pijesku
U čemu je onda problem? To što se neće sve kompanije seliti u Irsku koja, osim toga, neće moći još dugo imati tako niske poreze. Ako se, a bude, EU sve više ujednačavao, onda će se i Irska morati pridržavati ujednačenih poreznih pravila. Iako je premijer Kenny uveo restrikcije i pridržavao se plana Trojke, na rast BDP-a u Irskoj utječu uglavnom multinacionalne kompanije.
Dok mladi Hrvati odlaze raditi u Irsku, mnogi Irci napuštaju svoju zemlju. Prema podacima Eurostata, u 2012. Irska je bila na prvom mjestu u Europi po broju emigranata s 35.000 osoba koje su napustile zemlju. Broj nezaposlenih je i dalje visok. Postoji opasnost, prema nekim analitičarima, od ponovnog pada irske ekonomije. Irski premijer Enda Kenny hvali, dakako, ekonomski rast i naglašava kako se neće vratiti ciklus rasta i zaustavljanja.
Neki analitičari podsjećaju Irce kako su veliki katolici, vjernici, a zaboravljaju razliku između kuće građene na stijeni i kuće na pijesku (Evanđelje po Mateju 7: 24-27). Možda je i ovaj rast, kao onaj prethodni, građen na pijesku.
>>'Došao sam na odmor, zaljubio se i živim ovdje punih 17 godina'
>>Račun iz Irske pokazao zašto Hrvati masovno onamo odlaze
Kad nas bude više nego Iraca u irskoj pripojit ćemo Irsku hrvatskoj.