što se mijenja

Donosimo detalje velike reforme strukovnog obrazovanja

storyeditor/2024-05-28/PXL_060224_109696514.jpg
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
1/3
31.05.2024.
u 08:09

U općeobrazovnom sadržaju strukovnih škola pojačana je satnica hrvatskog jezika, matematike i stranog jezika kako bi svi strukovnjaci mogli i dalje jednako pristupiti državnoj maturi.

Jedina reforma obrazovnog sustava koja se u nas pripremala polako, i to godinama, uz angažman tisuće nastavnika, profesora i ravnatelja te uz uspješno otklanjanje političkog involviranja u obrazovne sadržaje, ona je strukovnih škola.

I dok je posljednjih pet godina ta tema ostala na margini javnog interesa, naročito kada se Hrvatska opredijelila podučavanje u strukovnim školama temeljiti na modulima, aktivnoj praksi, tješnjoj suradnji s poslovnih sektorom, učenjem i u centrima kompetencija, u središte je došla sada kada je većina kurikula puštena u javnu raspravu koja će potrajati do sredine lipnja. I, naravno, sada je, nakon pet godina rada na njoj, sporna i to ponovno među brojnim nastavnicima koji su sve ove godine imali priliku uključiti se u izrade kurikula. Sporna je činjenica da se u mnogim strukovnim zanimanjima umanjuju, ne i ukidaju, satnice pojedinih općeobrazovnih sadržaja koji nisu nužni za navedeno zanimanje koje se bira, a podiže satnica i ponuda strukovnog sadržaja.

Do kraja školovanja 245 bodova

Novi koncept strukovnog obrazovanja prije svega je sastavljen od modula, a ovisno o izboru zanimanja za koje se učenici žele školovati moduli u različitim sektorima različito traju. Dakle, neki mogu trajati cijelu godinu, neki nekoliko mjeseci, no svi se moraju položiti kako bi učenik uspješno završio godinu. Kada je riječ o općeobrazovnom sadržaju strukovnih škola, pojačana je satnica hrvatskog jezika, matematike i stranog jezika kako bi svi strukovnjaci mogli i dalje jednako pristupiti državnoj maturi, a svako zanimanje ima svoje strukovne module – kako obvezne tako i izborne, za koje se jasno definira koji ih profesori mogu predavati.

VEZANI ČLANCI: 

Pojedine module u pojedinim sektorima neće predavati po jedan nego više nastavnika koji sada konačno povezuju obrazovne sadržaje koje strukovnjaci moraju svladati. Tako, primjerice, djecu koja se odluče od školske godine 2025./2026. upisati smjer tehničara za razvoj videoigara uz općeobrazovne sadržaje očekuju tijekom četverogodišnjeg školovanja i obvezni moduli poput uvoda u programiranje, osnova mehanike digitalne logike, primijenjene elektrotehnike i elektronike, modula operacijskih sustava, multimedije u računalstvu, dizajna mrežnih stranica i mnogih drugih. Izabere li taj smjer budući srednjoškolac, morat će do kraja svog obrazovanja prikupiti najmanje 245 CSVET bodova, od čega najmanje 143 CSVET boda mora imati iz strukovnog dijela kvalifikacije i 102 boda iz općeg obrazovanja te izrađen i obranjen završni rad.

>>> FOTO Norijada 2024.

storyeditor/2024-05-28/PXL_060224_109696514.jpg
1/98

– Učenje temeljeno na radu provodi se u dva oblika, odnosno integrirano u strukovni kurikul radom na situacijskoj i problemskoj nastavi u školskim specijaliziranim prostorima (simuliranim objektima) i učenjem na radnome mjestu kod poslodavca ili u Regionalnom centru kompetentnosti. Preporučuje se najmanje 24 CSVET boda ostvariti učenjem na radnome mjestu kod poslodavca ili u Regionalnom centru kompetentnosti gdje se učenici postupno uvode u posao te u ograničenom opsegu sudjeluju u radnom procesu u kontroliranim uvjetima uz mentora i/ili nastavnika.

Učenici koji se odluče po novoj reformi obrazovanja, primjerice, upisati za električara novi strukovni kurikul za navedeno zanimanje omogućit će im stjecanje kompetencija iz četiri područja rada: elektroinstalacije, elektromontaže, elektromehanike i fotonaponskih sustava. Ovisno o željama učenika, potrebama lokalne zajednice ili mogućnostima škole, učenici će moći izabrati jednu od ponuđenih izbornosti. Unutar izabrane izbornosti, ponuđeni su dodatni izborni blokovi u ukupnom opsegu od 9 CSVET bodova, čime je dodatno omogućeno produbljivanje znanja i vještina u specifičnim područjima rada. Učenici koji će birati upravo to zanimanje, da bi uspješno završili školovanje, morat će ostvariti najmanje 70 CSVET bodova, i to samo učenjem na radnome mjestu kod licenciranog poslodavca ili u Regionalnom centru kompetentnosti.

Završni rad ključan

Bod manje za razliku od tehničara videoigara, 244, morat će prikupiti budući veterinarski tehničari da bi uspješno završili svoje srednjoškolsko obrazovanje.

– Učenje temeljeno na radu integrirano je u strukovni kurikul rješavanjem stvarnih radnih situacija ili simuliranih zadataka u školskim specijaliziranim učionicama/praktikumima/radionicama ili kod poslodavca. Zadaci su osmišljeni tako da odgovaraju stvarnim radnim situacijama radnog mjesta. Ishode učenja koji se stječu praktičnim radom u specijaliziranim učionicama te učenjem temeljenim na radu potrebno je izvoditi u odgojno-obrazovnim skupinama od maksimalno šest učenika – stoji u kurikulu za veterinarske tehničare. Obrazovni program kojim se stječe kvalifikacija Veterinarski tehničar za učenike završava provjerom strukovnog znanja, vještina te pripadne samostalnosti i odgovornosti. Provjera se provodi izradom i obranom završnog rada koji uključuje praktični rad te provjerom ostaloga strukovnog znanja i vještina predviđenih ishodima učenja kurikula. Tim zadatkom učenik treba pokazati samostalnost u analizi problema i ponuditi rješenja primjenjujući usvojeno znanje i vještine tijekom cjelokupnog obrazovanja.

>>> FOTO Ovo je 20 najviših nebodera u Hrvatskoj

storyeditor/2024-05-28/PXL_060224_109696514.jpg
1/40

 

 

Komentara 3

Avatar IvanR
IvanR
09:11 31.05.2024.

Velike reforme i škola haaaahaaaa, po 100x iste gluposti.

Avatar spd
spd
08:56 31.05.2024.

Učenike treba obrazovati za život. Osloboditi programe nepotrebnih znanja. Ne obrazuju se polaznici za kviz već za život. Treba kod učenika otkriti njegove sklonosti u najranijoj dobi i te sklonosti razvijati. Moramo u obrazovanju prihvatiti standarde zapadnih, razvijenih zemalja.

Avatar pendreck
pendreck
09:11 31.05.2024.

Napokon! To je trebalo vec davno

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije