– Nakon pariškog sporazuma o klimatskim promjenama, svaka investicija u neki veliki dugoročniji projekt u fosilnom sektoru postat će teža, pa i u Hrvatskoj – smatra Toni Vidan, voditelj energetskog programa u Zelenoj akciji i jedan od hrvatskih predstavnika u Europskom gospodarsko-socijalnom odboru, u kojem obnaša dužnost potpredsjednika stručne skupine za transport i energetiku.
Jasna poruka
Dan nakon povijesnog sporazuma u Parizu, gdje se 195 zemalja dogovorilo da će do 2100. ograničiti globalno zatopljenje na razinu puno nižu od 2 Celzijeva stupnja, po mogućnosti nižu i od 1,5 stupnja u odnosu na predindustrijsko razdoblje, mnogi političari, znanstvenici i ekološki aktivisti diljem svijeta ponavljaju istu poruku: sporazum označava početak kraja ere fosilnih goriva.
– Bez obzira na to što je sporazum u nekim elementima manjkav, on sadrži jasnu poruku da fosilni sektor ima pred sobom još samo nekoliko desetljeća i da nas očekuje prelazak u niskougljičnu ekonomiju – smatra Toni Vidan. Ono što, po njemu, manjka u pariškom sporazumu obveze su svake pojedine države. Za razliku od sporazuma iz Kyota (sklopljen 1997., ali nije ratificiran u SAD-u i Kanadi, i nije obvezivao zemlje u razvoju), u kojem je jasno pisalo u kojem roku koja država za koliki postotak treba smanjiti emisiju stakleničkih plinova, pariški sporazum ne sadrži takve pojedinačne obveze. Ipak, on se referira na nacionalne planove više od 180 zemalja, u kojima piše kako će smanjivati zagađenje, no stručnjaci su izračunali da bi zbroj svih nacionalnih planova doveo do porasta temperature za 2,7 Celzijeva stupnja do kraja stoljeća, dok sporazum iz Pariza postavlja puno ambiciozniji cilj – 1,5 Celzijev stupanj.
– Ovaj sporazum predstavlja najbolju šansu koju imamo da spasimo planet. Problem neće nestati samo zbog sporazuma, no sporazum uspostavlja trajni okvir koji je svijetu potreban za rješavanje klimatske krize – rekao je američki predsjednik Barack Obama.
Europska unija i njezinih 28 država članica na pariškoj su konferenciji bile među najvećim zagovornicima ambicioznih ciljeva. EU se obvezao da će do 2030. smanjiti emisiju stakleničkih plinova 40 posto u odnosu na razinu iz 1990. i povećati udio obnovljivih izvora na najmanje 27 posto. Do 2050. EU planira imati 80 do 95 posto manju emisiju stakleničkih plinova nego 1990.
Sve je na vladama
– Ovaj je sporazum uspjeh EU. Dugo smo bili globalni lider u djelovanju protiv klimatskih promjena, a pariški sporazum reflektira našu ambiciju na cijeli svijet – rekao je predsjednik EK Jean-Claude Juncker.
Jedan od ambicioznih ciljeva EU bio je da se svijet dogovori o revidiranju nacionalnih planova svakih pet godina, što je ugrađeno u sporazum i što će pomoći da se nacionalni ciljevi poboljšaju naknadno. Pariški sporazum, inače, stupa na snagu 2020.
– Vjerujem da će Hrvatska profitirati od prelaska iz fosilne ere u solarnu jer smo kao zemlja puno bogatiji solarnim nego fosilnim izvorima energije, samo se nadam da će hrvatske vlade to prepoznati i učiniti nešto po tom pitanju – kaže Toni Vidan.
>> Obama: Ovo je najbolja šansa za spas planete
Prestanite lagati ovaj napačeni narod , nafti i ostali lobiji jači su od bilo koje čiste alternative , kada tome dodate promašenu mafijašku politiku RH sve bude jasnije .