Njemačka, druga domovina hrvatskih državljana, u kojoj ih živi najmanje 435 tisuća, od ove godine podigla je dječji doplatak na 250 eura za svako dijete jer je njemačka vlada zaključila kako želi pomoći obiteljima s djecom iznadprosječno pogođenima porastom cijena. A Hrvatska, koja se ubraja u pet najugroženijih nacija EU i u kojoj je dječji doplatak sveden na socijalnu pomoć najsiromašnijima i iznosi mizernih od 26 do 40 eura, započela je izradu dopuna i izmjena Zakona o doplatku za djecu.
Broj korisnika prepolovljen
Još nije poznato hoćemo li se pridružiti polovici EU zemalja koje imaju univerzalni doplatak za djecu i povećati ga na 100 eura, za što se zalažu stručnjaci. Dohodovni cenzusi temeljem kojih se ostvaruje pravo na doplatak kod nas su toliko rigorozni da četveročlana obitelj s prosječnim plaćama s kojima može samo životariti nema šanse dobiti ni doplatak za djecu od 26 eura. Inače, u drugoj polovici EU zemalja koje još nemaju univerzalni dječji doplatak, on ovisi o prihodima roditelja.
Hrvatska koja je lani imala najmanji broj rođene djece ikad, njih 33.994 prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u EU se po izdvajanjima za dječji doplatak ubraja među pet EU zemalja s najnižim izdvajanjima. Zbog rigoroznih kriterija u posljednja dva desetljeća broj djece koja primaju doplatak se prepolovio. Još 2002. doplatak je primalo oko pola milijuna djece, a danas svega njih 246 tisuća, odnosno trenutačno imamo 126.695 roditelja i skrbnika korisnika doplatka za djecu. Pravo na veće doplatke imaju djeca s težim invaliditetom (110 eura) i djeca poginulih i nestalih branitelja (49,66 eura). Stoga smo pitali Središnji državni ured za demografiju i mlade razmišljaju li u suradnji s Vladom da se napokon uvede univerzalni dječji doplatak.
– Stvaranje povoljnijih ekonomskih uvjeta za obitelji važan je prioritet Programa Vlade RH za razdoblje od 2020. do 2024. zbog kojeg je ove godine i planirano donošenje izmjena i dopuna Zakona o doplatku. U cilju pružanja dodatne pomoći obitelji u skrbi o djeci, stručna radna skupina započela je izradu dopuna i izmjena trenutačno važećeg Zakona o doplatku za djecu u okviru koje će se razmotriti različiti modeli uvjeta ostvarivanja prava kao i moguća povećanja iznosa. Dakle, stručna radna skupina radi na izradi dopuna i izmjena Zakona o doplatku za djecu u okviru koje se razmatraju različiti modeli za unapređenje postojećeg sustava. Budući da je postupak izrade dopuna i izmjena Zakona u tijeku, u ovom trenutku ne možemo detaljnije komunicirati – odgovorili su nam iz Državnog ureda za demografiju.
Ako se ne možemo mjeriti s Njemačkom po visini dječjeg doplatka za svu djecu koja planira 2025. uvesti i paušalni iznos za troškove stanovanja djece od 150 eura, koji bi ovisio o primanjima roditelja, nije li došlo vrijeme da se bar uvede doplatak za svu djecu? U Austriji doplatak raste s dobi djece, za djecu do 3 godine je 114 eura, a 141 euro za djecu do 18 godina. U Finskoj doplatak za djecu raste s brojem djece, za prvo iznosi 95 eura, za treće 133 eura, za četvrto 163 eura. U Irskoj je doplatak za svako dijete iznosio 140 eura, u Švedskoj 123 eura, u Litvi 73,50 eura. U Nizozemskoj je doplatak 223 eura za najmlađu djecu, a 319 eura za djecu do 18 godina. Luksemburg ima doplatak od 265 eura, Estonija za prvo i drugo dijete isplaćuje doplatak od 60 eura, za troje i više djece 100 eura. U Sloveniji pravo na doplatak imaju sva djeca, a visina ovisi o primanjima i imovini roditelja. U Francuskoj se doplatak isplaćuje od drugog djeteta, a prema dostupnim podacima Bugarska, Cipar, Grčka, Malta, Rumunjska imaju dohodovne razrede i različite doplatke za različit broj djece.
Pravo svakog djeteta
Demograf doc. dr. sc. Marin Strmota univerzalni doplatak zagovarao je još dok je bio državni tajnik u tadašnjem Ministarstvu demografije. – Univerzalni doplatak za svu djecu zagovarao sam kao najpravedniji sustav jer je to prvenstveno pravo svakog djeteta, a i time bi doplatak prestao biti socijalna mjera i postao mjera obiteljskog karaktera – pomoć svim obiteljima s djecom. Hrvatska desetljećima štedi na dječjem doplatku i iz godine u godinu izdatak za dječji doplatak se smanjuje jer je sve manje djece i jer obitelji ne mogu ostvariti pravo na doplatak zbog niskog dohodovnog cenzusa i visoke inflacije. Dobro je da EU prepoznaje važnost univerzalnog doplatka, naravno i Njemačka, jer je ta mjera nužna u današnjim demografskim uvjetima. Apsolutno sam za tu mjeru i ne znam što se više čeka s njom.
Dječji doplatak trebalo bi povećati na 100 eura, tim više jer imamo sve manje djece. Sada imamo nepravedan sustav poreznih olakšica za djecu koji se unutar plaće ne vidi, pa nema pronatalitetni ni obiteljski karakter, a usto oni koji imaju više prihode imaju veću olakšicu. Izdvajanje za djecu u ukupnom BDP-u nam pada od 2000., jer tu nema indeksacije i, da sada imate 100 eura doplatka, on će bez indeksacije za 10 godina biti mali – zaključuje Strmota dodajući da, ako EU ide prema univerzalnom doplatku, valjda će i naš premijer.
>> VIDEO I Hrvati u trendu: Na poslu daju minimum, prekovremeni rad ih ne zanima. Svaki 10. razmišlja o inozemstvu
Dijete je dijete i zove se dijeciji doplatak a ne roditeljski doplatak zato svima jednako! Jel je svako dijete isto vrijedno!