Europa je u posljednja dva desetljeća prestala biti glavni opskrbljivač lijekova za ostatak svijeta. Razlog je tome uspon azijskih farmaceutskih proizvođača, posebno indijskih i kineskih, koji generičke lijekove mogu jeftino prodavati zahvaljujući kombinaciji niskih plaća, znatnih poticaja te manje strogih propisa poput onih u području zaštite okoliša. Istodobno su europski proizvođači imali stalni rast ulaznih troškova u kombinaciji s pritiskom na smanjenje cijena lijekova.
Uz pritisak inflacije, naime, rastu zahtjevi zaštite okoliša i cijene ulaznih troškova, dok s druge strane restriktivne politike cijena pojedine lijekove čine jeftinijima od kutijice bombona i time potpuno neisplative za proizvodnju, što je dovelo do prestanka proizvodnje nekih od njih. Problemi su eskalirali u pandemiji koronavirusa, koja je europsko tržište lijekova prilično uzdrmala natjeravši ga da se izravno suoči s posljedicama preseljenja ove strateške industrije izvan njezinih granica, poput nestašice nekih osnovnih lijekova, primjerice, paracetamola, do koje je došlo zbog indijske zabrane izvoza tog lijeka kao i nekih drugih. Sve je to dovelo do reforme europskog zakonodavstva vezanog za lijekove.
Hrvatska ima jaku farmaceutsku industriju generičkih lijekova koja osigurava 68 posto svih terapija pacijenata i kao takva je jedan od najvažnijih čimbenika u osiguravanju stabilnosti zdravstvenog sustava. Proizvođači lijekova okupljeni u Hrvatskoj udruzi poslodavaca – Udruzi proizvođača lijekova (HUP – UPL) proteklih su nekoliko godina uložili više od 150 milijuna eura u napredne tehnologije te istraživanje i razvoj, koji su ključni za inovacije i razvoj novih lijekova s ciljem povećanja dostupnosti terapija znatno većem broju pacijenata.
Njihovi su predstavnici u posljednje vrijeme više puta upozoravali na probleme u svom poslovanju, zbog kojih neki od lijekova u konačnici nestaju s tržišta. Hrvatska udruga poslodavaca – Udruga proizvođača lijekova današnju konferenciju "Generički lijekovi – ključ stabilnog sustava i široke dostupnosti terapija: efikasni, dostupni i pouzdani – cijenimo li ih samo onda kada nestanu?" posvetila je ključnoj ulozi generičkih lijekova u zdravstvenom sustavu i dugoročnoj održivosti industrije strateški važne za jačanje europskog i hrvatskog gospodarstva. Na konferenciji su okupili niz stručnjaka, a o temama o kojima će biti riječi pitali smo dr. Anu Gongolu, predsjednicu Udruge proizvođača lijekova pri HUP-u i članicu uprave Sandoza.
POVEZANI ČLANCI:
Europa razmatra da se mogu umanjiti sve češće nestašice lijekova na tržištu. Što je na tom području ključno i za Europsku uniju i za Hrvatsku?
Politika konkurentnosti generičkih lijekova koja se temelji isključivo na cijeni, što je čest slučaj u državama EU, rezultirala je rizikom opskrbe zbog posljedične snažne konsolidacije tržišta. U ovom trenutku čak 69 posto generičkih lijekova prisutnih na tržištu ima samo jednog ili maksimalno dva dobavljača, a broj konkurenata pada iz godine u godinu. To nije jedini, ali je ključan element kada govorimo o nestašicama. Stoga, strateški gledano, moramo osnažiti farmaceutske proizvođače koje imamo na vlastitom tlu i šire u EU kako bismo osigurali dostupnosti lijekova: Europa i Hrvatska moraju osigurati i zaštititi vlastitu proizvodnju esencijalnih lijekova.
Nakon dvadeset godina donosi se nova EU legislativa na farmaceutskom tržištu – što biste u tim promjenama istaknuli kao najvažnije za Hrvatsku?
Europska unija pokrenula je veliku reviziju farmaceutskog zakonodavstva EU. Revizija uključuje promjenu svih ključnih sastavnica – od temeljnih propisa u području lijekova, preko pokušaja "evergreeninga" u reguliranju prava intelektualnog vlasništva do učinkovitijeg upravljanja lancima opskrbe. Moram naglasiti važnu ulogu udruženja proizvođača generičkih i biosličnih lijekova na razinu EU Medicines for Europe, u kojem se već godinama na najvišim instancama zalažu za ove pozitivne legislativne promjene. Ova revizija farmaceutskog zakonodavstva EU svakako je prilika za ubrzavanje pristupa pacijenata sigurnim, učinkovitim i pristupačnim lijekovima te za poboljšanje sigurnosti opskrbe općenito u Europi, ali i u Hrvatskoj.
Konkretnije, u kojem smjeru idu promjene?
Aktualnim izmjenama europske legislative pokušat će se adresirati problem nestašica lijekova s kojim se suočava cijela Europa. Postoje razni prijedlozi, poput dostavljanja podataka Europskoj agenciji za lijekove kako bi se omogućila izrada prognoze stanja na razini cijele EU, a radi sprječavanja nestašica. Međutim, samo te inicijative neće biti dovoljne, pa se Medicines for Europe zalaže za korjenitije promjene. Potrebno je koristiti podatke koji već postoje u bazama podataka koje imamo, kao što je informatički sustav serijalizacije lijekova. Nije nužno kreirati nove informatičke sustave ako se postojeći mogu nadograditi. Tako bismo mogli postići i bolju transparentnost lanaca opskrbe lijekovima i prevenirati nestašice lijekova. Potrebno je koristiti više podataka u stvarnom vremenu za analizu neravnoteže potražnje i ponude lijekova, posebice u razdobljima sezonskih respiratornih bolesti. Uz to, sigurnost opskrbe lijekovima mora postati osnovni kvalitativni kriterij u području javne nabave generičkih i biosličnih lijekova. I na kraju, potreban nam je jasan zakonski akt za zajedničko investiranje u proizvodnju lijekova i aktivnih farmaceutskih sastojaka u Europi.
POVEZANI ČLANCI:
Zašto za Hrvatsku farmaceutska industrija ima strateško značenje?
Farmaceutska industrija u Hrvatskoj dokazala je svoju stratešku ulogu tijekom cijelog postojanja. Jedan je od najsnažnijih industrijskih sektora i vodećih izvoznika koji ima šest tisuća zaposlenih i 18 tisuća indirektnih radnih mjesta. Procjenjujemo da će ukupni godišnji prihodi koje je ostvarila hrvatska farmaceutska industrija u 2023. godini biti iznad 1,5 milijardi eura prihoda, a ukupni udio doprinosa u BDP-u iznosi 2 posto. Sve članice HUP – Udruge proizvođača lijekova danas zajedno izvoze više od 70 posto svojih proizvoda, a lijekovi proizvedeni u Hrvatskoj izvoze se u 60-ak zemalja svijeta. Važno je i naglasiti kako je farmaceutska industrija jedan od najvažnijih čimbenika u osiguravanju stabilnosti zdravstvenog sustava, a države koje imaju vlastite nacionalne proizvođače lijekova imaju dokazano bolju i sigurniju opskrbu tržišta, što se posebno u posljednje vrijeme pokazuje kao ključno.
Nastavlja li farmaceutska industrija u RH s investicijskim ciklusom i ulaganjima?
Kako bi se održala u izrazito kompetitivnom okružju, farmaceutska industrija treba kontinuirana ulaganja u nove tehnologije i razvoj proizvoda. Naše članice u proteklih deset godina investirale su oko 750 milijuna eura i zaposlile su više od tri tisuće novih stručnjaka. Znatna se ulaganja nastavljaju i danas: samo u posljednje dvije-tri godine u istraživanje i razvoj lijekova, logističke i proizvodne kapacitete te visoko tehnološku opremu uloženo je oko 150 milijuna eura.
VIDEO Kate Middleton otkrila dijagnozu, kralj Charles pružio joj podršku
