Pacijenti će dobiti kvalitetniju zdravstvenu zaštitu, za neke bolničke postupke morat će se ići u druge ustanove, ali će kraće čekati i manje ležati u bolnici. Medicinsko osoblje u bolnicama ne treba strahovati od otkaza jer će jedini višak biti pokoji dodatak na plaću šefova odjela.
Nacionalni registar
Očekivani su to učinci Nacionalnog plana razvoja bolnica, za koji ovaj tjedan završava javna rasprava, a objasnio ih je Ratko Matijević kojeg je ministar zdravlja Siniša Varga angažirao za izmjene Nacionalnog plana jer je dolaskom na čelo Ministarstva povlačenje tzv. masterplana iz procedure bio jedan od prvih poteza. Njegove izmjene, ističe Matijević, nisu stajale ništa.
– Mogli smo izraditi posve nov Nacionalni plan i vjerojatno bismo dobili bolji plan, ali ne bi se mogao primijeniti ni u 2015. Mogli smo primijeniti postojeći plan da zadovoljimo formu, no učinak ne bi bio dobar i zato smo se odlučili za međuopciju te uzeli ono dobro te eliminirali loše – objašnjava Matijević, inače ugledni zagrebački ginekolog. Jedna od ključnih izmjena jest razdvajanje dokumenta na strategiju reforme sustava i njezin operativni dio, čime je spriječen scenarij da se, kako objašnjava Matijević, zbog promjene od tri kreveta u nekoj bolnici mora ići u saborsku proceduru.
– Formirali smo Nacionalni registar pružatelja zdravstvene zaštite u kojem je svaka zdravstvena ustanova, uključujući i specijalne bolnice, ali i ustanove u privatnom vlasništvu. U njemu su svi relevantni podaci za djelatnost bolnice, od osnovnih informacija o ustanovi, preko djelatnosti kojima se bavi pa do kapaciteta koje ima.
Matijević ističe kako medicinskog osoblja neće biti višak, ali da je moguće da neće biti potrebe za trenutačnim brojem šefova bolničkih odjela. Do te će promjene doći jer sada, primjerice, u jednoj hrvatskoj bolnici postoji odjel sa šest kreveta i dva liječnika, dok u drugoj obližnjoj bolnici isti odjel ima šest liječnika. Njihovim spajanjem jedno šefovsko mjesto neće više postojati, ali ono važnije jest da će pacijentima zdravstvena usluga biti i dalje dostupna na oba mjesta, no ne u svim oblicima. Kraće će se čekati, a usluga će biti bolja jer će im biti dostupan veći broj liječnika.
Ušteda nije primarni cilj
Možda će se morati dalje putovati, ali dostupnost i kvaliteta će biti veće. Ovo će morati utjecati na liste čekanja – odgovara Matijević te dodaje da će prvi učinci biti dostupni početkom iduće godine analizom spojenih bolnica Požega – Pakrac i Nova Gradiška – Slavonski Brod. Ciljevi koji su postavljeni svim bolnicama jesu da pacijente liječe kraće i učinkovitije.
– A ne da leže u bolnici kako bi im se mjerio tlak i dala tri obroka dnevno. Najgori bolnički krevet jest prazan krevet, ali ni pun krevet ne znači da se u njemu netko liječi. Imamo puno akutnih bolničkih kreveta i moramo ih maksimalno iskoristiti sa što kraćim boravkom. U mojoj struci, nepotrebno produljeno zadržavanje rodilja i njihove djece nakon porođaja nosi i određene zdravstvene rizike, a da o negativnim psihološkim učincima i ne govorimo – poručuje Matijević te dodaje da bi o financijskoj uštedi primjenom Nacionalnog plana bilo bahato govoriti jer to i nije njegov primarni cilj.
>> 'Masterplan' bolnica od danas u javnoj raspravi
Sto to znaci bolje i brze lijeciti ?!?! Nemojmo biti smijesni, jer ovo je materija koja nije smijesna i nije zasigurno za nagadjanje, jer se radi o ljudskim sudbinama. Ide se u nesto sto nitko ne zna kako ce zavrsiti, liste cekanja su sve duze, bolnice sve duznije. I na kraju, drzava je pokradena i novca nema.