Izmjene Zakona o zdravstvenom osiguranju i Zakona o zdravstvenoj zaštiti tek su krenule u javnu raspravu, a već pljušte kritike i upozorenja kako će zdravstvo postati rezervirano za bogate. Za neke izmjene prof. dr. Robert Kolundžić ističe da su neustavne. Liječnik koji je osmislio i realizirao 3D implantat te ugradio prvi kuk po mjeri pacijenta, dobitnik državne nagrade Ministarstva znanosti i obrazovanja, upozorava da ne možemo očekivati učinkovitije zdravstvo dok u taj sustav ne uđe novac privatnih zdravstvenih osiguranja.
Koje zakonske izmjene koje je predložilo Ministarstvo zdravlja smatrate ključnima i što očekujete?
Promjene su opravdano izazvale nezadovoljstvo jer nisu za hitnu proceduru, a nisu dogovarane sa strukovno neovisnim organizacijama. Ne mogu razumjeti da Ministarstvo zdravlja predlaže mogućnost upravnog nadzora nad zakonitošću rada neovisnih strukovnih organizacija te želi ograničiti njihovu autonomiju. Ti prijedlozi ugrožavaju neka ustavna prava. U nacrtu zakona pokazuje se težnja da se osigura velika moć Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, a pogotovo Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, što nikako nije dobro.
Omogućuje se i otvaranje privatnih bolnica. Trebamo li zbog toga strahovati?
Podržavam otvaranje novih bolnica, ali isključivo tamo gdje su potrebne. Primjerice, u Novom Zagrebu ili na lokacijama od posebne državne skrbi. Obvezno je da one pokrivaju četiri glavne medicinske djelatnosti, internu, kirurgiju, pedijatriju i ginekologiju, te da imaju objedinjeni bolnički hitni prijam i da posluju isključivo u mreži. Ako Ministarstvo takve uvjete ne postavi, a dopusti njihovo otvaranje, postoji velika opasnost da dođe do odljeva liječnika i ugrozi se funkcioniranje javnog sektora zbog pogodovanja privatnom.
Što su glavni problemi zdravstva s kojima se svakodnevno susrećete?
Nedovoljno i netransparentno financiranje, zastarjela organizacija, nerazvijena opća društvena odgovornost osobito menadžmenta... Nejasno je po kojim se to kriterijima danas promatra uspješnost zdravstvene ustanove ili djelatnika. Zar je osnovni kriterij tko je više fakturirao? Pa valjda se treba promatrati učinkovitost liječenja, bolnica i liječnika. I kako je moguće da zdravstvene ustanove posluju pozitivno ako im se limitiraju sredstva za rad, nema normativa postupaka, standarda zdravstvene zaštite... U nacrtu zakona omogućava se HZZO-u da osnuje trgovačko društvo. Neobično. Ako neće otvoriti tržište, onda HZZO mora biti isključivo servis građana, a nikako financijska kuća. Tu bi odluku trebao ipak narod donijeti preko Sabora.
Što je promijenio izlazak HZZO-a iz riznice?
Jedini pozitivan učinak je što sada imamo površnu sliku prometa novca i donekle cjelokupnu cijenu zdravstvenog sustava. Uvjerio sam se i osobno, kad sam bio konzultiran o cijeni usluge za ugradnju umjetnog zgloba, da se uopće ne razmišlja o izračunavanju indirektnih troškova, već se cijena određuje na temelju osobne procjene. Način financiranja i vlasništvo zdravstvene ustanove ne smije utjecati na zdravstvenu uslugu jer, primjerice, ugradnja umjetnog kuka ovisi samo o uspješnosti operatera i o vrsti implantata koji ugrađuje.
Zarada se izjednačava s učinkovitošću. Ne bi li liječnici i zdravlje trebali biti posebna kategorija?
Ove rasprave o zaradi za bolnicu i dodjeljivanje raznih titula udarnika šalju neobične poruke i stvaraju lošu atmosferu u sustavu. Jer zarade, posebice na ovakav način kako se to sportski prikazuje, u javnim zdravstvenim ustanovama nema.
Liječnici upravo neorganizaciju ističu kao jedan od glavnih minusa?
Zdravstveni je sustav star i istrošen i vrijeme je da se napokon provede njegova tranzicija. Domovinski je rat pravi primjer društvenog i domoljubnog potencijala pa je krajnje vrijeme da taj potencijal i pokažemo te riješimo problem zdravstva za sva vremena.
Što je prvi korak u toj tranziciji sustava?
Preduvjet za uspjeh je dogovor o financiranju sustava. Treba omogućiti dodatno financiranje u udjelu od 15 do 25 posto iz fondova tržišnih zdravstvenih osiguranja i uvesti pravi kontroling, što omogućuje sniženje troškova od 8 do 15 posto godišnje.
>> 'Velike su razlike u dostupnosti i kvaliteti zdravstvene zaštite u Hrvatskoj'
>> Doktori u utrci za nadzor 19.000 liječnika i 15 mil. kuna godišnje
Ma čekaj malo, kakve privatne bolnice, zato mi plaćamo silne doprinose, na ne dolazi u obzir!